ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)
Strana - 61
V. Žumer, Politika akvizicije i kriteriji vrednovanja: profesionalni i politički aspekti, Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 53-77 će ili ranije određene političke, ideološke, vjerske, privatne ili druge slične potrebe, što je bilo više nego očito u bivšim socijalističkim državama. Ipak, takve se vrste kriterija ili pritisaka mogu naći kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti čak i u tzv. demokratskim državama. Nakon dalekosežnih društvenih promjena u bivšim socijalističkim državama istočne i jugoistočne Evrope, kritizirani su njihova politička načela vrednovanja arhivskog gradiva i na političkim i ideološkim temeljima izrađena direktna pomagala za odabiranje i preuzimanje arhivskog gradiva, kao što su bile liste arhivskog gradiva za preuzimanje u državne arhive. 7 Za bivšu Istočnu Njemačku i neke druge istočnoevropske zemlje izrađeni su kao neposredna metodološka pomagala tzv. "dokumentacijski profili" i "teritorijalni profili", u kojima je na prvom mjestu uvijek bila Komunistička Partija i njene masovne organizacije, kao i potreba za osiguranjem onog gradiva koje dokazuje njenu ulogu i značaj u državi i društvu. 8 Vladajuće komunističke partije su u svim gore spomenutim zemljama u većoj ili manjoj mjeri podredile arhivsku struku političkim načelima, a po mom mišljenju, najviše u bivšoj Istočnoj Njemačkoj. U arhivistici bivšeg Sovjetskog saveza taj je utjecaj išao tako daleko, daje npr. čak i sustav jedinstvene klasifikacije za opis gradiva u arhivskim popisima državnih arhiva, započinjao s glavnom skupinom "Velika Oktobarska socijalistička revolucija, osnivanje i djelovanje sovjetske vlasti". 9 Za sve bivše socijalističke države, osim bivše SFRJ, gdje utjecaj politike na arhivsku struku nije bio tako očit i agresivan, karakteristična je očita premoć ideoloških ili političkih temelja "načela vrednovanja". Tako npr. nekadašnja sovjetska i istočnonjemačka teorija vrednovanja postavljaju kao osnovna načela poštivanje načela povijesnog materijalizma, radničke klase i političkih načela vladajuće stranke ili marksizma i lenjinizma. Sovjetski udžbenik arhivistike iz 1980. godine, npr., započinje poglavlje o načelima vrednovanja i kriterijima procjene gradiva: "Kako bi mogao objektivno ocijeniti dokumente, arhivist je dužan ovladati metodologijom povijesnog istraživanja, mora znati upotrebljavati marksističko-lenjinističku dijalektiku...". 10 Vjerovalo se da samo takav pristup, nadopunjen primjenom drugih stručnih načela i kriterija, može jamčiti objektivnost i stručnost pri procjeni vrijednosti dokumenata, a nadasve dokumentirati političku povijest i ulogu Komunističke 7 Usporedi: Teorija i praktika arhivnogo delà v SSSR, Moskva 1980, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, str. 60-117; Botho Brachmann u.a., Archivwesen in der Deutschen demokratischen Republik, Theorie und Praxis, Berlin 1984, str. 213-266. 8 Rahmendokumentationsprofil der staatlichen Archive der DDR für den Zeitraum 1945- 1981, Staatliche Archivverwaltung, Potsdam 1984. 9 Shcma edinoj klassifikacii dokumentnoj informacii v sistematičeskih katalogah gosudarstvennyh arhivov SSSR, 2. izmijenjeno izdanje, Moskva 1978. •0 Teorija i praktika arhivnogo delà v SSSR, Moskva 1980, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, str. 65. 61
