ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 29

J. Kolanović, Autonomija arhivske službe, Arh. vjesn., god. 42(1999), str. 29-42 Josip Kolanović Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21 Zagreb AUTONOMIJA ARHIVSKE SLUŽBE UDK 930.25(042.5) Izlaganje sa znanstvenog skupa Osobita mi je čast pozdraviti vas ovdje u Dubrovniku, gradu kojemu je geslo Libertás upisano na njegovu drevnome stijegu. Libertás je drugo ime za neovisnost, samostojnost i autonomiju. Ovaj je grad tu autonomiju stoljećima čuvao u vrlo teškim povijesnim okvirima, a njegov jedinstveni arhiv svjedočanstvo je prošlosti ovoga Grada Republike, ali i svjedočanstvo o svim zemljama s kojima je ovaj Grad Država komunicirao. To je i bio razlog što smo kao mjesto za temu ovoga skupa "Autonomija i integritet arhiva" - izabrali upravo Dubrovnik. Taje tema naknadno, na prijedlog Vijeća Europe, proširena na "uništavanje i rekonstrukcija arhiva". Pri tom se prvenstveno mislilo na razaranja koja su se u posljednjih devet godina zbivala na području bivše Jugoslavije. Zamisao o razradbi ove teme je nikla iz razmišljanja o položaju arhivske službe u zemljama negdašnjega komunističkoga društva. To ne znači daje ova tema aktualna samo za zemlje u tranziciji. U mnogim aspektima ona je aktualna i za arhive i arhivske službe u zemljama zapadne demokracije. Zamisao o skupu posvećenom autonomiji arhiva podržao je ICA/EUR (Europski biro za koordinaciju programa Međunarodnoga arhivskoga vijeća). Za realizaciju ovoga skupa posebno su davali svoju podršku predsjednik ICA/EUR, gospodin Erick Norberg, direktor Švedskoga državnoga arhiva, i tajnik gospodin Patrick Cadell, direktor Nacionalnoga arhiva Škotske. Okvir ove tematike postupno smo dograđivali na redovnim sastancima ICA/EUR, a svoj konačni okvir dobio je nakon provedene ankete u svim europskim zemljama. Taje anketa pokazala da postoji cijeli spektar problema vezanih za ovu problematiku, koji je zajednički svim zemljama i njihovim arhivskim službama. 29