ARHIVSKI VJESNIK 42. (ZAGREB, 1999.)

Strana - 18

M. Lučić, Arhivistika kroz sto godina Arhivskoga vjesnika, Arh. vjcsn., god. 42(1999), str. 17-28 državnog arhiva u Zagrebu iz 1941. uredio je Josip Nagy, a posljednji svezak iz druge serije, 11. iz 1945, Josip Matasović. Arhivski je vjesnikod 1958. do 1980. uređivao Bernard Stulli, potom je u razdoblju 1981-1990. glavnim urednikom Petar Strčić, a od 1991. do danas Miljenko Pandžić. Sto godina, 66 svezaka, gotovo 20000 stranica. Pod različitim nazivima, u promjenjivoj dinamici izlaženja i promjenjivoj nakladi (od dvjestotinjak komada 1920-ih ili 1930-ih, do 700 od 1970-ih do danas). Doista nema puno stručnih časopisa

2 koji se mogu pohvaliti troznamenkastim brojem godina izlaženja. Sumirati stogodišnji časopis, makar i u samo jednome segmentu, prilično je zahtjevan posao. U osmišljavanju pristupnih modaliteta radu, sama se po sebi nametnula svojevrsna podjela na razdoblja. Ne toliko zbog neizlaženja časopisa u periodu 1945-58, koliko zbog na prvi pogled uočljive koncepcijske i sadržajne razlike između prve i druge serije s jedne strane, i treće, aktualne serije časopisa s druge. Kako se od 1899. do 1999. toliko toga promijenilo - spomenuti je samo fundamentalnu razliku u ondašnjemu i današnjemu poimanju znanosti uopće - premda donekle oportuna, podjela na dva razdoblja pokazala se metodološki potpuno prihvatljivom. Polazišna, pak, pretpostavka, da se o arhivistici-znanosti (na kojoj je u radu težište) u nas prije polovine 20. stoljeća ne može raspravljati, uvjetovala je različit prostor posvećen razdobljima, očekivanja, te napokon i kritičniji pristup trećoj Vjesnikovoj seriji. Posebita je pažnja posvećena odnosu između uvodno istaknutih koncepcija i njihovih realizacija, pa iako je prigoda obljetnička, zamke prigodničarstva željelo se izbjeći. 2. Vjesnikova razdoblja 2.1. Razdoblje 1899-1945. Programski uvodnik u prvome svesku

3 jasan je: nakana je da ovaj tako potreban "historički časopis" bude spona između "arkivara, zemaljskih činovnika te historičara", da upoznaje javnost s organizacijom i poslovima arhiva, a poglavito sa gradivom koje arhivi preuzimaju i čuvaju, zatim da donosi radove s polja paleografije, diplomatike i drugih pomoćnih povijesnih znanosti te rasprave "historičkog" sadržaja, osobito o povijesti "domaćeg prava, zemaljske uprave i povijesti kulture južnih Slavena". Predviđa se i objavljivanje vijesti, recenzija i bibliografija te izvadaka iz "strane arkivalne književnosti", kako se nazivalo tada dostupnu stručnu literaturu. Sukladno uvodniku, Vjesnik je u ovome razdoblju doista i bio poglavito historijskim časopisom. Na njegovim stranicama uvjerljivo pretežu povijesne rasprave, 2 Istaknutije, primjerice, njemački časopis Arhivalische Zeitschrift, pokrenut 1876. 3 I. Bojničić, "Naša zadaća", 1(1899), str. 1-3. 18