ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 51
M. Rastić, Oblici izobrazbe arhivista u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 43-55 Smjer arhivistika: - Arhivistika I., IL, III. i IV - Paleologija - Zaštita, konzervacija i restauracija bibliotečnog i arhivskog gradiva - Principi i metodika identifikacije arhivskog gradiva Krajem osamdesetih godina taj postdiplomski studij pri Referalnom centru u Zagrebu se ugasio, a organiziran je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu u okviru postdiplomskog studija iz informatičkih znanosti - smjer arhivistika, s istim programom i istim nastavnicima kao u Zagrebu. Nakon potrebnih priprema, u Zadru je školske 1971/72. godine pri Filozofskom fakultetu otvoren treći stupanj - postdiplomski studij iz pomoćnih povijesnih znanosti sa specijalizacijom u arhivistici. Postdiplomski studij su prvenstveno trebali upisati arhivski djelatnici koji rade ili će raditi na starijem arhivskom gradivu. Postdiplomski studij trajao je 4 semestra s posebno organiziranim predavanjima i vježbama u svakom semestru. Uz predavanja slušači su bili obvezni izraditi i jednu seminarsku radnju te položiti veći dio ispita kao uvjet za upis na drugu godinu odnosno za pisanje magistarskog rada. U prvoj godini studija svi polaznici slušali su pomoćne povijesne znanosti: latinsku i slavensku paleografiju, opću i nacionalnu diplomatiku, filigranologiju s papirologijom, kronologiju, sfragistiku, heraldiku, genealogiju, numizmatiku, epigrafiku, topografiju s toponomastikom, historijsku geografiju, metrologiju i povijest institucija (povijest države i prava) hrvatskog naroda i ostalih naroda Jugoslavije. U drugoj godini studija su se polaznici opredjeljivali za jednu od ovih specijalizacija: metodologiju znanstvenog rada s historiografijom i kritikom izvora, arhivistiku, muzeologiju, bibliotekarstvo. 17 Usporedno s navedenim obrazovnim cjelinama (koje su i funkcionirale) započela je 1975. godine rasprava i o sustavnoj izobrazbi arhivskih djelatnika sa SSS i VŠS. Rasprave o stalnim tečajevima za izobrazbu arhivskih djelatnika zamijenjene su raspravama o potrebi povremenog organiziranja usavršavanja arhivskih djelatnika. Te su rasprave polazile od mišljenja da se tijekom redovnog školovanja organizira školovanje arhivskih djelatnika na svim razinama (i srednjoj i visokoj) dosegnute stručne spreme. Da bi se to ostvarilo, izrađeni su i nastavni programi, u čijoj izradi su, barem u prvoj fazi, sudjelovali i djelatnici arhiva. 17 Josip Kolanović, Postdiplomski studij pomoćnih povijesnih znanosti u Zadru, Arhivski vjesnik, XV/1972, 331-334. 51
