ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 252
Izvješća, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 247-282 tičku tehnologiju s administracijom, arhivistima, knjižničarima, znanstvenicima i ostalim korisnicima elektronskog gradiva. Arhivisti su najbolje upoznati s potrebama administracije i korisnika te stoga njihovo znanje mora biti inkorporirano u planiranje i primjenu novih informatičkih sustava. Razmjena informacija i iskustava je osobito važna i trebala bi se razviti do koordiniranih zajedničkih akcija za određivanje normi. Rastuća važnost nacionalnih, multinacionalnih i internacionalnih standarda je očita. Nove tehnologije i razmjena informacija otvaraju i pravna pitanja dostupnosti i vjerodostojnosti dokumenata. Paralelno zasjedanje 3 bilo je posvećeno uporabi i dostupnosti informacija. Također se sastojalo od četiri dijela: 1. Širenje i dostupnost; 2. Svjesnost i raspoloživost informacija - koliko mogu pridonijeti različiti sudionici?; 3. Standardi za širenje informacija, javnost i dostupnost dokumenata; 4. Suradnja unutar sustava Europske unije i globalnog informatičkog društva. Arhivisti će morati naći ravnotežu između zakonskih ograničenja o dostupnosti i želja korisnika, ali isto tako i daleko više pomagati korisnicima u uporabi gradiva. Da bi obavili svoju zadaću pružanja usluga korisnicima, arhivisti su u prošlosti usko surađivali s povjesničarima, dok će u budućnosti morati razviti takvu suradnju s informatičarima. Da bi opstala, zajednica koja se brine o dokumentima mora upotrijebiti nova sredstva kako bi upravljanje dokumentima postalo upravljanje informacijama, odnosno upravljanje znanjem. Arhivisti moraju dijeliti, a ne čuvati znanje. Sve ove promjene ukazuju na očajničku potrebu za standardima. Slobodna razmjena roba, usluga, ljudi i kapitala mora uključivati i slobodnu razmjenu informacija. Na kraju skupa prihvaćeno je 10 točaka za follow-up DLM-Foruma: 1. Publiciranje i distribucija radova Foruma; 2. Izrada studija o odnosu između javne uprave i arhivske službe; 3. Publiciranje "smjernica" o najboljim postupcima za elektronsko gradivo; 4. Sakupljanje i distribucija informacija o tekućim projektima i drugim relevantnim aktivnostima; 5. Razmjena informacija, određivanje službenih potreba i poboljšanje suradnje su žarišne nacionalne točke koje treba uključiti u sustav informatičkog društva; 6. Veća angažiranost članica u radu nacionalnih i međunarodnih tijela za standarde; 7. Utemeljenje programa izobrazbe arhivista i administratora; 8. Osnutak radnog tijela za istraživanje pravnih implikacija na polju elektronskog gradiva i uredskog poslovanja; 9. Poticanje direktnog pristupa informacijama za građane; 10. Kako bi se nadgledalo provođenje DLM-Foruma o elektronskom gradivu, osnovat će se multidisciplinarna radna grupa. 252