ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 230

I. Šustić, Organi državne vlasti i lokalne samouprave na području Siska 1945-1974, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 225-246 Slična situacija bila je i u radu savjeta građana. Od ukupno 90 osnovanih savjeta građana sa 1107 članova, u 1951. godini u kotaru Sisak je održano samo 20 sastanaka savjeta s 200 prisutnih članova.

15 Godine 1947. ukinut je Okružni NO Banije, a kotar i grad Sisak podređeni su novoosnovanom višem organu vlasti, Narodnom odboru Zagrebačke oblasti koji djeluje do 1951. godine, kada upravnom podjelom biva ukinut. U poslijeratnom razvoju zemlje jedan od ključnih datuma vezanje uz uvođenje koncepcije društvenog razvoja, u kojem društveno vlasništvo postaje osnova novog oblika društvenog organiziranja. Konzekventno provođenje ove promjene zahtijevalo je izmjene i u sustavu organa vlasti. One su učinjene novim Općim zakonom o narodnim odborima i zakonima koji su ga slijedili.

16 Deklarativno još je više ojačan značaj narodnih odbora, jer se oni sada definiraju kao "najviši organi državne vlasti općine, kotara i grada", koji su i "organi narodnog samoupravljanja".

17 Iz ovako utvrđenog položaja proizlazi njihova nova uloga u kojoj više nisu podređeni višim organima, jer je princip demokratskog centralizma napušten, a oni sami postaju tvorci razvoja svoje lokalne zajednice. Novim zakonom izvršeno je pojednostavljivanje strukture vlasti, odnosno smanjivanje vrsta narodnih odbora. Ukinuti su mjesni narodni odbori kao najmanji i oblasni kao najviši oblici, a uvedena je nova vrsta narodni odbori općina i narodni odbori gradskih općina. Gradski NO Sisak, do tada u rangu grada izvan kotara, dobio je status gradske općine u sastavu kotara na čijem se području umjesto mjesnih odbora osnivaju općine. U međusobnom odnosu i po važnosti Kotarski NO je u sustavu organa vlasti i dalje zadržao osnovnu ulogu.

18 Osim već spomenute gradske općine, na području kotara formirano je osam općina: Gušće, Kratečko, Lekenik, Letovanić, Martinska Ves, Palanjek, Sela i Topolovac. Manje općine su obuhvaćale po tri, a veće od deset do trinaest naselja, s prosječno 3415 stanovnika. Gradska općina Sisak imala je oko 19 000 stanovnika.

19 Stvarna nadležnost organa vlasti u kotaru znatno je proširena. Ukidanjem podjele poslova na lokalne i one od općeg društvenog značaja, narodni odbori dobivaju pravo upravljanja u gotovo svim područjima, od gospodarstva do socijalne, 15 Zapisnik 1. sjednice VIII. redovitog zasjedanja NOK Sisak, 31. ožujka 1952, PAS, KNO Sisak, kut. 88. 16 Opći zakon o narodnim odborima, Službeni list FNRJ, br. 22/52; Zakon o narodnim odborima općina, Narodne novine, br. 35/52; Zakon o narodnim odborima kotara, Narodne novine, br. 34/52; Zakon o narodnim odborima gradova i gradskih općina, Narodne novine, br. 36/52. 17 Opći zakon o narodnim odborima, Službeni list FNRJ, br. 22/52, čl. 3 i čl. 1 stavak 2. 18 Isto kao bilješka 9, str. 351. 19 Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotareve, gradove i općine, Narodne novine, br. 16/52; Pregled bivših kotara i općina prije uvođenja novog komunalnog sistema na području sadašnjeg kotara Sisak, 1955, PAS, NOK Sisak, kut. 60a. 230