ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 171

D. Pilipović, Čišćenje arhivskog gradiva kemijskim metodama, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 171-178 Dubravka Pilipović Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21 Zagreb ČIŠĆENJE ARHIVSKOG GRADIVA KEMIJSKIM METODAMA UDK 025.85:930.25 Stručni članak Autorica u članku upozorava na činjenicu, da prirodni procesi starenja i razni vanjski utjecaji uzrokuju oštećenja i mrlje na arhivskom gradivu što smanjuje čitljivost dokumenata, zbog čega ih je nužno očistiti. Za čišćenje se koriste suhi i mokri postupak te bijeljenje. U tekstu su detaljnije prikazani svi ovi načini čišćenja dokumenata, a posebno su dana upozorenja kako bi se izbjegla dodatna oštećenja u slučaju izbora krive metode čišćenja. Osnovni je zadatak konzerviranja arhivskog i knjižnog gradiva usporavanje procesa starenja. Oni mogu biti prirodni i ubrzani, a u biti su niz fizikalno-kemijskih reakcija. Procesi starenja očituju se, između ostaloga i u obliku različitih mrlja na arhivskom gradivu. Mrlje mogu nastati i kao rezultat djelovanja nečistoća različitog porijekla te drugih štetnih utjecaja. Kako ponekad mogu bitno utjecati na čitljivost teksta, potrebno ih je u nekim slučajevima očistiti. UZROCI OŠTEĆENJA ARHIVSKOG GRADIVA Uzroci oštećenja gradiva (odnosno papira) mogu biti unutarnji i vanjski. Unutarnji uzroci oštećenja nalaze se u samom gradivu: u nekvalitetnom papiru ili nekvalitetnim sredstvima za pisanje. Vanjski se uzroci dijele na fizikalno-kemijske, biološke i mehaničke. 171