ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 158
B. Zakošek, Tezaurusi u arhivskoj djelatnosti?, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 157-170 ski rad dr. Aleksandre Horvat, Tezaurus termina iz književnosti i znanosti o književnosti (Prilog za izradu predmetnog kataloga) 1 . M. Burkart polazi od definicije daje tezaurus, u smislu informacijskih znanosti, jedan uređeni sklop pojmova i njihovih oznaka koji u nekom dokumentacijskom području služi pri indeksiranju, pohranjivanju i pretraživanju. Obilježava ga nekoliko temeljnih značajki: a) Veza između pojmova i oznaka mora biti jednoznačna. Uspostavlja se putem terminološke kontrole i to tako, da se obilježe i (kao deskriptori) isključe sinonimi , da se višeznačne riječi posebno označe te da se za svaki pojam utvrdi jedna oznaka koja taj pojam jednoznačno prikazuje. b) Odnosi između pojmova (odnosno njihovih oznaka) moraju biti sustavno prikazani. c) Tezaurus je utoliko preskriptivan, što utvrđuje broj i opseg pojmovnih jedinica, odnosno njihovih oznaka, koje za odnosno područje stoje na raspolaganju. Taj broj je, u odnosu na prirodni jezik, sužen. Što u tom kontekstu znači izrada tezaurusa za područje arhivske, kao informacijske djelatnosti? U odgovoru na ovo pitanje poći ćemo od zahtjeva arhivske prakse, dakako od poželjnih i teorijski utemeljenih dijelova te prakse u našim arhivskim ustanovama. Dakle, nećemo se baviti problematikom tezaurusa u domeni arhivske teorijske literature i arhivske znanosti u užem smislu. Smatramo da postupci indeksiranja, pohranjivanja i pretraživanja podataka u toj oblasti prije pripadaju djelokrugu bibliotekarstva. Naša arhivska baština obiluje golemim potencijalom znanja odnosno podataka 3 . U većem dijelu pismenog svijeta prevladalo je stajalište, da se načelno ne može prejudicirati čemu i kome to znanje može služiti. Zadaća arhivista je prikazati znanje tako, da ono postane na što brži, jednostavniji i jeftiniji način dostupno širokom 1 Margarete Burkart: Dokumentationssprachen, poglavlje B5.4 Thesaurus u: Marianne Buder, Werner Rehfeld i Thomas Seeger (izdavači), Grundlagen der praktischen Information und Dokumentation Ein Handbuch zur Einführung in die fachliche Informationsarbeit, svezak 1, K.G. Saur, München London - New York - Pariz 1990, str. 162-182. Aleksandra Horvat: Tezaurus termina iz književnosti i znanosti o književnosti (Prilog za izradu predmetnog kataloga), magistarski rad, Zagreb 1981. Kada nadalje budemo koristili ili tumačili ove izvore, to nećemo posebno popratiti bilješkama, osim kod izravnog citiranja. 2 0 tome, što znači eliminirati sinonime kao deskriptore, a da oni i nadalje ostanu dio tezaurusa, kasnije. 3 Ovdje je znanje definirano kao simbolički proizvod u kojemu se ostvaruje spoznajno djelanje subjekta (imenovanje i poimanje predmeta), dok je podatak ona tvarna čestica u kojoj je ostvareno jedinstvo znanja i njegova zapisa. O navedenim temeljnim pojmovima vidi: Miroslav Tuđman, Obavijest i znanje. Zagreb, Zavod za informacijske studije, 1990. 158
