ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)

Strana - 14

J. Kolanović, Identitet arhivista: od zanimanja do profesije, Arh. vjesn., god. 40(1997) str. 7-14 Najspornije je, po našemu mišljenju, pitanje stvaranja čvrstoga sustava obrazovanja i unapređenja arhivističke znanosti na našemu tlu. Nesustavno i nedefinirano obrazovanje arhivista smatramo najvećim nedostatkom u izvršavanju jasno utvrđene uloge arhivista u suvremenom društvu. Uspostaviti čvrsti sustav obrazovanja i stvoriti osnovne preduvjete promicanja arhivistike kao znanosti, neophodne su pretpostavke da ponajprije sami arhivisti postanu svjesni vlastitoga identiteta i da onda mogu i putem svojih udruženja i stvaranjem zajedničke profesionalne kulture utjecati na ulogu i položaj te profesije u suvremenoj Hrvatskoj. Zbog toga smo i Stručno savjetovanje Hrvatskog arhivističkog društva, održano u Dubrovniku 1996. posvetili upravo tome problemu. Suvremeni arhivist mora imati solidno znanje povijesti - ili bolje povijesnih i suvremenih institucija kao osnovnoga konteksta u kojemu nastaje i u kojemu se može shvatiti arhivsko gradivo. On mora steći i temeljito poznavanje informacijskih znanosti i pomoćnih povijesnih znanosti, kao instrumentarija za obradu arhivskoga gradiva. Ipak, arhivist ne smije težiti tome, da bude niti povjesničar, a niti informatičar. On mora postati i biti arhivist. Summary AN ARCHIVIST'S IDENTITY: FROM AN OCCUPATION TO A PROFESSION The question of an archivist's identity is chiefly connected with his education and his role in the society. The author analyses the relationship between an archivist and the society and an archivist's attitude towards his profession. He analyses an archivist's identity through historical development of the archival service. He points out three phases of the development: autonomous development of registries, connection of archives with the creators of records and creation of an autonomous archival service and, consequently, the profession of the archivist. The author stresses the affirmation of archival science as an individual science, a thorough education of an archivist as an expert and the acceptance of the profession by the society as main points in creating an archivist's identity in the present. In the development of an archivist's identity, he attributes a fundamental significance to the education of an archivist as a separate profession, whose object of study is the archival science. He regards other knowledge (e.g. history of institutions, auxiliary sciences of history, the information science) as auxiliary sciences of the archival science. Translated by Tomislav Cepulić 14