ARHIVSKI VJESNIK 40. (ZAGREB, 1997.)
Strana - 106
N. Brübach, Archivarsausbildung an der Archivschule Marburg, Arh. vjesn., god. 40 (1997) str. 105-110 arhivističkih radnih metoda u teoriji i praksi, te ih na taj način pripremi za samostalnu stručnu djelatnost u arhivima raznih vrsta. Cilj je profesionalizacija, ali ne i prijevremena specijalizacija. Specijalizacija je nešto što dolazi nakon studija, a shvaća se kao daljnji razvoj znanja stečenih na studiju. Glavna značajka izobrazbe u obje vrste studija je podjela u dvije faze izobrazbe -jedna je faza pretežno praktična, a druga pretežno teoretska. Praktični dio izobrazbe obuhvaća sljedeća tematska područja: 1) vrednovanje, izlučivanje i preuzimanje registraturnog gradiva; 2) obrada gradiva uobičajenim tehnikama; 3) pismeno i usmeno informiranje korisnika; 4) očuvanje arhivskih fondova, reprografija i arhivske zgrade; 5) javna djelatnost arhiva; 6) upravna praksa u arhivskom području i njegovoj okolini; te 7) arhivistička znanost o izvorima. Dok na studiju za visoku stručnu spremu trajanje praktične izobrazbe već neko vrijeme iznosi 12 mjeseci, očekuje se da će se i kod više stručne spreme trajanje praktične izobrazbe produžiti sa 6 na 12 mjeseci kada na snagu stupe novi propisi. Praktična izobrazba neće se izvoditi samo u onom arhivu, koji studenta upućuje na školovanje, nego i u nekom drugom arhivu te nekom upravnom tijelu. Teoretsku nastavu na obje vrste studija također se nastoji dopuniti višetjednim vježbama obrade arhivskog gradiva. Pri tome se ne koriste samo arhivski fondovi državnih arhiva, nego i drugih. Tako su npr. polaznici posljednjih tečajeva obrađivali fondove crkvenih arhiva. Osim toga, polaznici surađuju s Državnim arhivom u Marburgu na pripremi izložbi. U izobrazbi arhivista visoke spreme, uz navedena znanstvena područja, sve značajnije mjesto zauzimaju teme iz bibliotekarstva, muzeologije, informatike i dokumentalistike. Cilj predavanja u ovom kompleksu je pružiti studentima uvid u predmet i metode ovih, za arhivistiku srodnih područja. Polaznike se nastoji upoznati s mogućnostima primjene novih informacijskih tehnologija, što između ostalog uključuje upotrebu programa za popisivanje gradiva i korištenje on-line dostupnih baza podataka. Buduće arhiviste treba osposobiti da mogu odgovorno procijeniti mogućnosti, ali i granice uvođenja automatske obrade podataka u arhivsku službu. Na jednom od posljednjih stručnih savjetovanja studenti su prezentirali i Internet ponudu Arhivske škole. Autor zaključuje da izobrazba u marburškoj Arhivskoj školi predstavlja bitan doprinos stvaranju slike zvanja. Izobrazba predstavlja uporišnu točku na kojoj se kasnijim radnim iskustvom stvara profesionalni lik arhivista. Sažetak izradio Damir Validžić Seit ihrer Eröffnung am 2. Juni 1949 sind an der Archivschule Marburg mehr als 600 Archivarinnen und Archivare des höheren Dienstes in 30 Lehrgängen und 106
