ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 69
M. Slukan, Opis kartografskog gradiva, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 65-73 8. podatak o odgovornosti: u ovu rubriku upisujemo autora karte tj. osobu ili instituciju odgovornu za sadržaj karte. Često se uz ime autora karte navodi i njegova titula. Ako je autor karte nepoznat, rubrika ostaje prazna. Kod starijih karata autor se svakako nastoji utvrditi iz sekundarnih izvora. Podatak o odgovornosti se od naslova tj. podnaslova odvaja kosom crtom. 9. mjerilo karte: ako brojčano mjerilo nije naznačeno na karti ono se izvodi iz grafičkog mjerila ili se izračunava s pomoću druge karte. Brojčano mjerilo se izražava u metričkom mjernom sustavu, pa ako je originalno mjerilo izraženo u nekoj drugoj mjernoj jedinici (milje, stope, hvati i dr.), treba ga preračunati u metrički sustav, a u napomeni označiti i originalno mjerilo. U oba slučaja tako izračunato mjerilo stavljamo u uglatu zagradu. Ako je mjerilo preračunato s manjom točnošću ili smo mjerilo zaokružili na okrugli broj, navodimo npr. [ca 1:150 000]. Kada karta nije crtana ili konstruirana u mjerilu ili se mjerilo iz nekog drugog razloga ne može odrediti, u uglatu zagradu stavljamo oznaku [mjerilo neodređeno ]. U slučaju kada na jednom listu imamo više karata različitog mjerila ili atlas s kartama različitog mjerila, možemo staviti oznaku [mjerila različita]. Podaci o mjerilu se od podataka o odgovornosti odvajaju točkom i crticom. Ako je to za kartu važno, u napomeni se mogu navesti još neki matematički podaci o karti, npr. vrsta projekcije karte, podaci o početnom meridijanu i si. 10. mjesto izdanja: je podatak o sjedištu izdavača. Ako je mjesto izdanja nepoznato, u uglatu zagradu se stavlja oznaka [s.l.] tj. sine loco, a ako nije označeno na karti, ali smo ga sami utvrdili, stavljamo ga u uglatu zagradu, npr. [Zagreb]. Kada je navedeno više mjesta izdavanja navodimo ih sve, npr. London; New York; Paris. Podaci o mjestu izdanja odvojeni su točkom i crticom od podatka o mjerilu. 11. izdavač: navodi se puno ime izdavača. Ako je karta zajednički projekt više izdavača, navodimo ih sve. Kada je podatak o izdavaču nepoznat, u uglatoj zagradi navodimo oznaku [s.n.] tj. sine nomine. Kada izdavača utvrđujemo iz sekundarnih izvora takav podatak također navodimo u uglatoj zagradi, npr. [K.u.k. Militärgeographisches Institut]. Rukopisne karte, naravno, neće imati podatak o izdavaču. Kod drvoreznih i bakroreznih karata važan će nam biti i podatak o drvorescu tj. bakrorescu, pa se taj podatak može upisati u ovu rubriku (naravno tako da se vidi kako se ne radi o izdavaču, već npr. o bakrorescu). Taj će nam podatak biti posebno važan ako je autor ili izdavač karte nepoznat, jer može biti od velike pomoći u datiranju karte. Podatak o bakrorescu, ilustratoru, tiskaru karte i si. može se navoditi i u napomeni. Podatak o izdavaču je od podatka o mjestu izdanja odvojen dvotočkom. 12. godina izdanja: ako na karti nije označena, svakako je treba odrediti barem okvirno, npr. [ i960?], [ca 1800], [187?] ili [16??].U takvim slučajevima datacija se najčešće radi na temelju podataka o autoru ili izdavaču karte, tehnike izrade ili 69
