ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 55
B. Zakošek -Ž. Acinger, Neka iskustva u primjeni programskog paketa 'Armida' na obradi arhivskih fondova, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 55-64 Boris Zakošek Žarko Acinger, Povijesni arhiv Rijeka Park V. Nazora 2 Rijeka Franje Paravića 13 Rijeka NEKA ISKUSTVA U PRIMJENI PROGRAMSKOG PAKETA 'ARMIDA' NA OBRADI ARHIVSKIH FONDOVA Autori daju prikaz svojih iskustava na popisivanju arhivske grade s pomoću programskog paketa ARMIDA. To je prvi računalni program u upotrebi u hrvatskim arhivima koji je razvijen upravo za tu djelatnost. Ukazuju na raznolike mogućnosti organizacije arhivskog sređivanja, te prikaza i pretraživanja znanja. Na kraju, osvrću se i na tehničke značajke i ograničenja programskog paketa. Programski paket za rad u arhivima ARMIDA instaliran je u, uvjetno rečeno, središnje računalo Povijesnog arhiva Rijeka 1992. godine 1 . Prvobitna inačica 1.1 zamijenjena je kasnije inačicom 2.0. S tim softverskim alatom, preciznije s pomoću programa 'Popisivanje građe', krenuli smo 1994. godine s arhivskom obradom fondova, bez posebne obuke, opskrbljeni tek s priručnikom za upotrebu programa inačice 1.1. 2 1 Programski paket ARMIDA predviđa instaliranje programa u više arhivskih računala. Koncepcijski, središnje računalo je ono na kojemu se vodi osnovni registar fondova u jednom arhivu. Budući da u Povijesnom arhivu Rijeka, za sada, samo jedno računalo koristi mogućnosti ovog programskog paketa, središnje arhivsko računalo ovdje je ujedno i resorsko. : Svjesni smo našeg pomalo plošnog načina izlaganja. Dva su razloga za ovakav pristup. Kao prvo, pišemo poglavito s korisničkog (arhivističkog) motrišta, a kao drugo, s obzirom da smo se tek u teoriji susreli s drugim računalnim programima za popisivanje građe (neki švicarski i talijanski modeli), rad ne možemo produbiti niti s relevantnom komparativnom analizom. UDK 681.3:930.25 Stručni članak 55
