ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 27
V. Pavliček, Pitanja i problemi u vezi s izradom strukturnih vodiča kod nas, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 21-28 pomagala. Naime, na razini opisa koji odgovara striikturnom vodiču izostali su pojedini elementi opisa, koji su u Priručniku iz arhivistike, a još više u predlošku za izradu Matičnog lista, posebno strukturirani i utvrđeni kao obvezatan upis. Tako npr. nije posebno strukturiran upis stupnja sređenosti, valorizacije arhivskoga gradiva, izrađenih znanstveno-obavijesnih pomagala, komplementarnih izvora, bibliografije radova o samom fondu ili one izrađene na temelju gradiva toga fonda i dr. Ovi se podaci mogu u ARMJDI slobodno upisivati u pojedine druge rubrike, koje postoje kao tekstualne poddatoteke, no to ponovno ostavlja znatan prostor za različitosti i proizvoljnosti upisa. U drugim zemljama i na međunarodnoj razini sve intenzivnija primjena kompjutora u arhivistici samo je još dodatno pojačala postupak standardizacije arhivskih opisa. Napredak uredske tehnologije i uvođenje informacijskog sustava baziranog na korištenju kompjutora, omogućuje povezivanje svih informacija dobivenih kroz razne postupke obrade arhivskoga gradiva. Automatizacija je utjecala i na gradivo u nastajanju, pa tako mnogi sustavi elektroničkih zapisa koji danas nastaju, već imaju ugrađene sustave iskazivanja, tj. elemente opisa informacija koje sadrže. Time arhivski opis postaje proces stvaranja obavijesti o fondu koji započinje već u fazi nastanka gradiva i nastavlja se izradom raznih arhivskih pomagala 6 . Kako bi se u računalo unesene informacije mogle pretraživati, moraju biti upisane na odgovarajući, dosljedan i ujednačen, tj. standardiziran način. Veliki broj informacija strukturiran kroz razna obavijesna pomagala i upisan u kompjutor, stvara baze podataka koje predstavljaju novi integriram tip obavijesnog pomagala. Podaci se sada mogu očitavati s ekrana, otprintati, staviti na mikrofiševe, reorganizirati kronološki, alfabetski, ili s obzirom na neki predmet interesa, mogu se obavljati selektivna pretraživanja s pomoću ključnih riječi i kazala. U pojedinim zemljama razvijaju se posebni programi za pojedina arhivska pomagala, pa tako i za vodiče, a veliki nacionalni arhivi rade na stvaranju kompjutorskh sustava koji će povezivati sve raznovrsne kompjutorske aplikacije. Odgovarajući stupanj standardizacije upisa podataka omogućuje računalima međusobno izmjenjivanje informacija, što utječe na cjelokupne nacionalne, pa i međunacionalne informacijske sustave u smislu izrade sve širih međunarodnih standarda 7 . U tom smislu izrađuju se devedesetih godina opći međunarodni standardi arhivskog opisa (General International Standard Archivai Description) ISAD(G). Uz ostale, ovi standardi obrađuju i elemente opisa arhivskoga gradiva-tipične za struk6 Special Section: Standards for Archivai Description, Report of the Working Group on Standards for Archivai Description, tematski broj časopisa The American Archivist, svezak 52, br. 4,1989, str. 4043. 7 Christopher Kitching, The impact of computerization on archivai finding aids, Finding aids and computerisation: a RAMP study (PGI/91AVS/16); Unesco, Paris !991, str. 415. 27
