ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 248
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 put boravio sve do 1927. godine i u tom razdoblju se, osim svećeničkog rada, bavio najviše novinarstvom te osnivanjem i izdavanjem katoličkih i političkih časopisa i novina. U Clevelandu sudjeluje u izdavanju tjednika Američka Domovina, kasnije Clevelandska Amerika (1908), osniva novine Ave Maria (1909) i Ave Maria Koledar (1911), preuzima političke novine Sloga (1916) koje 1919. počinju izlaziti pod novim nazivom Jedinstvo i udružuju se s novinama Američki Slovenac. Od 1919. do 1927. izdaje Glasilo župe sv. Štefana, a 1924. novine St. Francis Messenger na engleskom jeziku te osniva tiskaru. Osim novinarskog posla djelovao je i kao vrlo plodan pisac, a bavio se i misionarskim radom te osnovao veliki broj misija po čitavoj Americi. U Sloveniju se vraća 1927, sljedeće godine preuzima upravu crkvice Sv. Krištofa u Bežigradu, filijalu župe sv. Petra u Ljubljani, a već 1929. utemeljitelj je Društva za osnivanje župe i gradnju crkve Sv. Ćirila i Metoda za stanovnike Bežigrada. Gradnja crkve dovršena je 1934. po nacrtu poznatog graditelja Plečnika. Zakrajšek u župi izdaje glasilo Mi Bežigrajci, značajno i danas za proučavanje povijesti Bežigrada. Značajna je Zakrajšekova aktivnost u Društvu sv. Rafaela, u okviru kojeg pokreće i glasilo Iseljenički vjesnik te izdaje i više vrlo praktičnih brošurica namijenjenih slovenskim iseljenicima. Godine 1932. je na njegov poticaj osnovan Iseljenički arhiv, koji je trebao čuvati građu o životu i radu iseljenih Slovenaca. Ovaj Arhiv nije nažalost djelovao. Istu sudbinu doživjela je i Iseljenička komora, osnovana također njegovim zalaganjem. Nakon izbijanja II. svjetskog rata 1941. Zakrajšek, protivnik nacizma, po drugi put napušta Sloveniju i u Rim, na putu u New York, uspijeva donijeti spomenicu "Tragedija slovenskoga naroda" o stradanjima Slovenaca pod nacizmom, koju predaje papi i Mussoliniju, a prijepis šalje u London Mihi Kreku, potpredsjedniku izbjegličke vlade. U Americi tu spomenicu objavljuje u časopisu Amerika, glasilu njujorških isusovaca. Osim održavanja brojnih propovijedi i predavanja, Zakrajšek se po dolasku u SAD još predanije zauzima za raniju ideju o osnivanju Narodnog vijeća, u koje bi ušli predstavnici slovenskih doseljenika svih političkih usmjerenja. Smatrao je kako se "slovensko pitanje" može riješiti u jednoj novoj demokratskoj i federalistički uređenoj Jugoslaviji, ali nije prejudicirao njezino poslijeratno uređenje. Osim političkog rada i prikupljanja pomoći napaćenoj domovini, Zakrajšek nalazi vremena i za pisanje knjiga i članaka. Nakon rata odlučuje ostati u Americi, nastavlja prikupljati novčanu pomoć za svoje župljane u Bežigradu i sve bjegunce iz Slovenije koji uskoro počinju stizati. Njegovom zaslugom osnovani su bogoslovija i samostan u Lemontu, u kojem živi i radi sve do svoje smrti. Autor na kraju zaključuje, kako je objavljivanje ove korespondencije pokušaj ispravljanja nepravde, jer slovenska historiografija nije o Zakrajšeku dovoljno pisa248
