ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 23
V. Pavliček, Pitanja i problemi u vezi s izradom strukturnih vodiča kod nas, Arh. vjesn., god. 39(1996) str. 21-28 Kazalo je izrađeno kao pomoć pri korištenju samog Vodiča i sastoji se od kazala signatura arhivskih fondova i zbirki i kazala arhivskih fondova i zbirki te njihovih tvoraca. U konkretnom slučaju njegova je uloga bila da riješi teškoće u pristupu vodiču, koje su proizlazile iz velikog broja zbirnih fondova. Fondovi su prikazani prema tada važećoj strukturi i klasifikacijskoj shemi, uz dodatak skupine predstavništava stranih država, što je predstavljalo osobitost ovog arhiva prema ustaljenoj shemi prikaza 3 . S obzirom na postojeće upute u nas, ovaj Vodič je dao vrlo detaljan prikaz knjižnice, a novost su posebno iskazana pravila o korištenju arhivskoga gradiva te tablični pregledi stanja gradiva u pojedinim godinama i po pojedinim skupinama. Neki od ovih elemenata vjerojatno su odraz međunarodne prakse te su danas općenito prihvaćeni, što se ne može reći za prikaz arhivskog gradiva u nastajanju. Osnovni nedostatak ovoga Vodiča su brojni zbirni fondovi stvarani na principu pridruživanja gradiva ukinutih ustanova gradivu njihovih pravnih sljednika te po principu spajanja gradiva raznih ustanova, koje je jedna ustanova skupljala te predala u arhiv u zbirni fond pod njenim naslovom 4 . Djelomično je zbog toga uslijedio i prikaz serija kao jedinstvenih cjelina za zbirni fond, što s obzirom na znatne različitosti u stvarnoj i teritorijalnoj nadležnosti pojedinih stvaratelja i usprkos posebno dodanoj rubrici "tvorci fonda", dovodi do zamagljivanja sadržajne slike fonda. Pregled fondova za Republiku Hrvatsku pod naslovom Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj izašao 1984., rađen po pojedinim arhivskim ustanovama, kao osnovni i prvi uvid u cjelokupni njihov fundus, riješio je niz pitanja u vezi sa standardizacijom prikaza arhivskoga gradiva. Tako je izrađen razrađeniji i moderniji klasifikacijski nacrt cjelokupnog arhivskog gradiva na koji se nadovezuje i sustav izrade signatura fondova. Dan je jasan primjer formiranja i sistematizacije fondova te su detaljno utvrđeni i standardizirani elementi opisa arhivskoga gradiva na ovoj razini prikaza. Time je načelno određen i sustav prikaza fondova u vodiču, koji se nužno veže i na sustav prikaza Pregleda fondova, kao i standardi načina prikaza pojedinih elemenata opisa fondova. Može se reći daje izradom Pregleda fondova jasnije određeno i mjesto strukturnog vodiča za sve fondove i zbirke jedne arhivske ustanove u cjelokupnom sustavu obavijesnih pomagala. Vodič kao intenzivniji prikaz slijedi nakon Pregleda fondova, daje prve sadržajne podatke o gradivu fonda, a opet mora pretpostavljati detaljniji prikaz sadržaja svake pojedine fizičke jedinice u sumarnom inventaru za svaki 3 Vodič Historijskog arhiva Rijeka, Posebna izdanja Historijskog arhiva Pazin i Historijskog arhiva Rijeka, Pazin/Rijeka, 1980, 354 str. (J. Kolanović), Arhivski vjesnik, sv. 24, str. 113-114. 4 Isto. 23