ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 231
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 arhivu sa svrhom, da se arhivsko gradivo zaštiti od otuđivanja ili uništavanja. Za to je potrebno poznavanje elemenata koncepta sigurnosti, sigurnosnih zona i njihove klasifikacije te protupožarne zaštite. Samo tako projektiran i izveden arhivski prostor jamčit će potrebnu sigurnost arhivskoga materijala. Arhivski je prostor klasificiran u šest zona, od kojih je svaka označena posebnom bojom: - nulta zona zelene je boje i dostupna je svima, kako zaposlenima tako i korisnicima (javna zona); - prva zona žute boje je pod nadzorom, a u nju imaju slobodan pristup zaposleni i korisnici, ali ovi pod nadzorom (opća zona - pisarnica i informacijska služba); - druga zona narančaste boje je pod kontrolom, dostupna je samo zaposlenima, dok je drugima pristup ograničen (omeđena zona za rad i obradu gradiva); - treća zona smeđe boje pod posebnim je režimom sigurnosti, dostupna je manjem broju zaposlenih, dijelom je zaštićena od provale i to na dva načina elektronski i mehanički (posebno omeđena sigurnosna zona za rad i obradu arhivskoga gradiva); - četvrta zona crvene boje osigurana je i zaštićena poput treće zone, ali su mjere sigurnosti još strože, a pristup je dozvoljen samo u slučaju potrebe (zona najveće sigurnosti); - peta zona plave boje predviđena je za tehničko osoblje, osoblje održavanja (vanjska zona - vitalno područje izvan zona sigurnosti). Uz tablični prikaz zona sigurnosti danje i tlocrt njihova rasporeda unutar arhiva. Rad E. Štefanca iz TKO Primat Neka stajališta o zaštiti pri gradnji i adaptaciji arhivskih prostora ("Nekateri varnostni vidiki pri gradnji in adaptaciji arhivskih prostorov"), govori o nacrtima i izvedbenim radovima na arhivskim zgradama sa stajališta zaštite arhivskoga gradiva od provale i krađe. S. Strmšek iz TKO Primat u članku Odabir opreme i sigurnosne ambalaže u arhivskim prostorima ("Izbira opreme in varnostnih vsebnikov v arhivskih prostorih"), opisuje različite vrste opreme koju proizvodi Primat, a namijenjena je sigurnoj pohrani i arhivskoga i knjižnoga gradiva u arhivu. Oprema je razvrstana prema zahtjevima sigurnosti različitih vrsta materijala, a rađena je prema europskim standardima, što ih je 1992. izradila grupa stručnjaka (CEN/TC 263) pod nazivom "Sigurna pohrana novca, dragocjenosti i podataka". Neke europske države već su prihvatile standarde kao svoje nacionalne norme. Slovenija se nalazi među tim zemljama. Dr. P. Dorsi iz Državnog arhiva u Trstu u članku Uređenje prostora namijenjenih javnosti u suvremenoj arhivskoj zgradi ("Die gestaltung der Öffentlichkeitsräume in einem modemen Archivgebäude"), govori o načinu uređenja prostora dostupnih javnosti u suvremenim arhivskim zgradama kojima, uz već uobičajene 231
