ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 224
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 Na kraju, dolazimo do prikaza stručnih članaka. U nemogućnosti da prikazom obuhvatim sve članke zadržat ću se samo na nekima. No, prije toga treba konstatirati, da iako članci nisu tematski grupirani, određene teme ipak dominiraju u ovom godištu. Prvi tematski kompleks čine članci u svezi sa strojnočitljivim nositeljima podataka. Tako se u broju 3 Michael Wettengel bavi problemom normi i standarda elektronskih medija za pohranu podataka. Problem nije u premalenom, nego u prevelikom broju normi u tom području. Stoga autor daje prikaz različitih normi (ISO, EN i DIN) za strojnočitljive zapise - od onih na bušenim karticama i trakama, pa do najmodernijih optičkih nositelja podataka. Isti autor, uz pomoć Hansa Hofrnanna, u broju 2 daje prikaz jednog nizozemskog projekta zaštite strojnočitljivih zapisa. Brz razvoj informacijskih tehnologija i nastanak strojnočitljivih nositelja podataka u upravi nosi sa sobom i određene posljedice za rad arhiva. Autori razmatraju te konzekvence i nastoje pronaći način da arhivi odgovore na te izazove. Iako njihovi odgovori nisu sasvim jednoznačni u pogledu najsvrsishodnijih mjera, njihovi su prijedlozi korisni i pružaju solidnu osnovu za dalja istraživanja u tom području. Druga dominirajuća tema je samorazumijevanje arhivskih djelatnika. Tom se temom bave dva članka. U broju 4 Ute Bottin, Grit Laugwitz i Alexander Schulz-Luchenbach analiziraju "sliku zvanja" (Berufsbild) djelatnika srednje i visoke stručne spreme na temelju ankete provedene u novim saveznim zemljama. U broju 3 Ernst Otto Bräunche, Michael Diefenbacher, Herbert Reyer i Klaus Wisotzky razmatraju ulogu arhivista gradskih i regionalnih arhiva u istraživanju lokalne povijesti. Kritički se suprotstavljajući drugim mišljenjima, autori smatraju da arhivisti u tome mogu i trebaju dati značajan doprinos. Treći kompleks čine članci kojima se razmatra odnos arhiva prema javnosti. U broju 2 Albert P. Luttenberger se bavi utjecajem istraživačkih interesa na upravljanje arhivima. Autor se bavi značenjem koje istraživački interesi povjesničara imaju za rad arhivskih djelatnika, odnosno pitanjem da li imaju ili bi trebali imati utjecaja na arhivsku praksu novi istraživački pristupi i pravci u povijesnim znanostima. Autor predstavlja četri istraživačka koncepta: strukturalnu povijest, socijalno-povijesne znanosti, povijest svakodnevice i povijesnu antropologiju. Pronalazeći uzroke snažne tematske i koncepcijske diferencijacije istraživačkih interesa u logici pluralističkih društvenih odnosa, autor izvodi zaključke o mogućem utjecaju na vrednovanje arhivskoga gradiva. Pri tome ističe kvantifikaciju kao sve snažniju metodu u istraživačkom instrumentariju, što baca novo svjetlo na probleme izlučivanja registraturnog gradiva. S druge strane, po autorovom bi mišljenju diferencijacija istraživačkih interesa trebala utjecati i na nov pristup izradi arhivskih obavijesnih pomagala. U svom članku "Arhivist kao posrednik između mrtve prošlosti i živog naroda", Nizozemac Eric Katelaar razmatra pitanje dostupnosti osobnih spisa. To pitanje 224
