ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 205
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 197-250 Prvi članak, čiji je autor Jean-Pierre Wallot, bavi se oralnim izvorima (oral sources) kao arhivskim gradivom, njihovom evaluacijom, dosadašnjom praksom i metodološkim pitanjima. Dva kineska autora, Wang Rongsheng i Wang Yusheng, pišu o odnosu između stvaraoca i gradiva. Cilj rada stvaraoca nisu dokumenti sami, već su oni "dodatak" direktnog cilja rada stvaraoca. Dokumentima status arhivskog gradiva daje određeni subjekt ili činilac, to može biti i stvaralac, te dokumenti uz svoju prvobitnu značajku "dodatka" rada stvaraoca, dobijaju i novu - arhivsku. Od velike je važnosti pri sređivanju i uporabi gradiva prepoznati ovaj dvostruki kvalitet dokumenata. Public Record Office iz Londona je izradio kompjutorski katalog za svoju zbirku od 250.000 pečata. Paul Harvey, autor članka što se bavi ovom temom, daje detaljne podatke o unošenju podataka, korištenom softwareu te problemima koji su se pojavili tijekom rada. O kratulama, pečatima koji su bili u uporabi od 7. st. p. n. e. do pojave pisma, piše i Gian Giacomo Fissore. Veliki članak Patricie Kennedy Grimsted posvećen je europskim arhivima raseljenima tijekom II. svjetskog rata. I nacisti i pobjednici su pljačkali arhive i umjetnine na teritorijima kojima su prolazili. Autorica navodi podatke o raseljenim arhivima, u mjeri u kojoj su podaci poznati i publicirani. Vraćeno je vrlo malo arhiva, jer su arhivi, nažalost, važni političkim i vojnim vrhovima zemalja koje su ih prisvojile, a utjecaj tih krugova je daleko veći od utjecaja arhivske zajednice bilo koje zemlje. Pitanja restitucije, vrlo osjetljiva točka međudržavnih odnosa, do danas nisu riješena. Kraći članak se bavi sudbinom izvornih arhivskih dokumenata nakon digitalnog snimanja. Autorica Anne R. Kenney, članica je ICA Odbora za tehnologiju snimanja. Zbog potreba Odbora pripremila je izvješće o prednostima koje digitalne snimke imaju nad originalnim dokumentima ili filmovima glede skladištenja, dostupnosti i uporabe gradiva. Digitalno snimanje postavlja pitanje konačnog smještaja/izlučivanja snimljenog gradiva. U odgovoru na to pitanje, a prije negoli se stvaralac ili arhiv odluče na digitalno snimanje, treba razmotriti vrijednost gradiva, kvalitete skaniranja, pravne i fiskalne zahtjeve, postupke indeksiranja i ponovnog korištenja gradiva, trajnost digitalnih podataka, prihvatljivost digitalnih snimaka kao arhivskog gradiva te odobrenja neophodna za izlučivanje izvornih dokumenata. Četiri članka su posvećena izgradnji arhivskih zgrada, odabiru građevinskog materijala, ekološkoj izgradnji, utjecaju alkalnih kutija i registratora na starenje papira uzrokovano zagađenjem zraka te optimalnim uvjetima za pohranu određenih arhivskih materijala. 205
