ARHIVSKI VJESNIK 39. (ZAGREB, 1996.)
Strana - 181
Izvješća, Arh. vjesn., god. 39 (1996) str. 175-196 objektivnosti. Doticaje arhiva i politike A. Ogris razlaže u četiri točke. Prva je odnos prema arhivskom prostoru. On nabraja nekoliko slučajeva iz kojih se razabire kako je položaj pojedine arhivske ustanove u sustavu društvenih interesa utjecao na rješavanje njenih prostornih problema. 6 Druga točka tematiziranog odnosa jest rad arhiva s javnošću. Arhivi pripremaju tvarnu podlogu (pisane izvore) za rasvjetljavanje djelovanja uprave i politike te za pravnu sigurnost građana. Nadalje, oni se podastiranjem argumenata plodonosno uključuju u političke rasprave u vezi s obilježavanjem pojedinih jubileja. S time je povezana i treća dodirna točka između politike i arhiva u kojoj se arhivi, u kontroverzijama o pojedinim događajima od zemaljskog značaja, stavljaju na stranu znanosti. Arhivi mogu posebice uspješno dati svoj doprinos u borbi protiv ideologizacije znanosti. Na kraju, autor je istaknuo i međunarodne aspekte dodira arhiva i politike: veze Austrije sa zemljama nasljednicama Carstva, a vezano uz pitanja sukcesije; suradnja u radnoj grupi Alpe-Jadran i drugo. Posljednje predavanje 26. Austrijskog arhivskog dana odnosilo se na obrazovni rad gradskih arhiva. O tome je izvijestio ravnatelj Gradskog arhiva u Innsbrucku Franz Hye, dajući ocjenu položaja i ulogu gradskih arhiva u krajobrazu kulturnih ustanova, na temelju iskustva u radu arhiva čiji je ravnatelj. U gradskim arhivima uglavnom je jedan čovjek nositelj svih aktivnosti ustanove, za stoje potrebno puno entuzijazma. Zauzvrat gradski arhivar postaje ponajbolji poznavatelj lokalne povijesti, čime stječe i posebnu bliskost i povjerenje građanstva. Pritom on ne smije podržavati neutemeljene gradske mitove i legende, već ih mora, s obzirom da radi na izvorima, raskrinkavati. Nadalje je F. Hye istaknuo neke od aktivnosti gradskih arhiva, kojih u Austriji ima 177. Tu je poglavito izložbena djelatnost, zahvaljujući kojoj gradski arhivi često postaju i najvažnije mjesne kulturne ustanove, a zatim i rad na zaštiti i obilježavanju spomenika kulture. Neki su arhivi čak postali nositelji kulturnog oblikovanja izleta. Gradski arhivi sudjeluju u stalnom obrazovanju nastavnika, vode gradske kronike, a rade i na razvoju elektronske obrade podataka. Poneki izdaju stručne i znanstvene časopise najviše razine (primjerice arhivi u Beljaku i Linzu) te organiziraju međunarodne simpozije, od kojih je nabrojio neke s područja genealogije i heraldike. Za čitavo vrijeme odvijanja stručnog savjetovanja, u jednoj od pokrajnjih dvorana prikazivana je arhivska uporaba CD-ROM-a. Projektom Zemaljskog i gradskog arhiva "skanirane" su na CD-ROM povelje i neke druge posebno vrijedne arhivalije, a uz njih su snimljena i odgovarajuća regesta. Pretraživanje se obavlja s pomoću računala i odgovarajućih signatura. Regesta uz dokument, za razliku od Najnoviji primjer za to je projekt premještanja Zemaljskog arhiva Donje Austrije iz Beča u Sankt Pöllten. 181
