ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 88
M. Štambuk-Škalić, Vrednovanje arhivskoga gradiva u osobnim arhivskim fondovima, Arh. vjesn., god. 38(1995) str. 81-91 ' /. Osobni dokumenti tvorca fonda: - izvodi iz matičnih knjiga, rodoslovne povelje, genealoška stabla, svjedodžbe 0 školovanju, indeksi, diplome, putovnice, radne knjižice, imenovanja, rješenja o službi, rješenja o mirovini, diplome o članstvu u raznim društvenim organizacijama 1 udruženjima, dokumenti o dobivenim nagradama (plakete, spomenice), dokumenti i uvjerenja o braku, oporuke, ugovori o podjeli vlasništva te razne potvrde, preporuke i uvjerenja izdana tvorcu fonda. Ova se građa sastoji od privatnih autobiografskih dokumenata tvorca fonda i članova njegove obitelji kao glavna vrsta, te kao takva ima prvorazredno značenje za uspostavljanje točne i cjelovite okvirne biografije tvorca fonda. Prilikom sređivanja i izrade inventara uobičajili smo tu vrstu gradiva staviti na početno mjesto. Iako nije na prvom mjestu po važnosti ona predstavlja uvod u samu osobu tvorca fonda. 11 2. Korespondencija: - koncepti i kopije pisama koje je tvorac fonda uputio drugim osobama ili određenim institucijama te pisma različitih korespondenata upućena tvorcu fonda. Korespondencija je u većoj ili manjoj mjeri zastupljena u svim osobnim fondovima dok u nekima čini i glavnu seriju fonda. Količinski su najviše zastupljena pisma raznih pošiljalaca dok je u manjoj mjeri prisutna originalna korespondencija samog tvorca fonda i to samo ukoliko je čuvao svoje koncepte pisama ili kopije. Pri sređivanju osobnog fonda najbolje je korespondente poredati abecednim redom, jer to omogućuje najlakše korištenje. Moguće je i grupirati posebnu seriju obiteljske korespondencije (pisma članova obitelji upućena tvorcu fonda i njegova pisma upućena ostalim članovima obitelji) i seriju korespondencije s ostalim osobama ili institucijama. Izdvajanje poslovne korespondencije (npr. dopisivanje s izdavačkim kućama ili uredništvima novina u vezi s izdavanjem tekstova) ne preporuča se, jer je pritom teško izvršiti strogu podjelu korespondencije, ulazi se u sadržaj svakog pisma, što oduzima mnogo vremena pri sređivanju i ovisi u velikoj mjeri o subjektivnoj prosudbi arhivista koji obavlja tu podjelu. U 19. stoljeću je korespondencija bila izuzetno brojna, dok se danas širenjem drugih vrsta komunikacije smanjuje. 3. Dnevnici: -dnevnici, bilježnice sa zapisima, knjige s bilješkama na marginama, kalendari sa zabilješkama, adresari i telefonski imenici. Osobni spisi tvorca fonda različito se smještaju u pojedinim zemljama. U sovjetskoj arhivistici npr., biografski materijali dolaze nakon gradiva o djelatnosti tvorca fonda; Metodičeskije rekomendacii po naučno-tehničeskoj obrabotke dokumental*nyh materialov fondov ličnovo proishoždenija, Moskva 1971. 88
