ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 83

M. Štambuk-Škalić, Vrednovanje arhivskoga gradiva u osobnim arhivskim fondovima, Arh. vjesn., \ god. 38 (1995) str. 81-91 nužno je precizno razgraničavanje između osobnog fonda, obiteljskog fonda i zbirke. Obiteljski fond nastaje organiziranim djelovanjem članova jedne obitelji, koja je imala određeno mjesto i značajnu ulogu u javnom životu društva. Arhivsko gradivo tih fondova mora imati kvalitet i kvantitet dokumentacije iz koje se može rekonstruirati slika privatnog i javnog života, pa zato predstavlja vrijedan izvor za proučavanje ekonomske, političke, pravne i kulturne povijesti,

3 posebice se to odnosi na gradivo vlastelinskih obitelji. . Zbirka je skup dokumenata različitog porijekla, objedinjenih prema određenim smjernicama sastavljača, pa prema tome nema osnovna (registraturna) svojstva fonda proizašla iz organiziranog rada pravne ili fizičke osobe. Količina i rasprostranjenost

4 Osnovne podatke o broju osobnih i obiteljskih fondova prema stanju na kraju 1982. godine pruža nam pregled "Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj".

5 Radi se o 282 obiteljska fonda, 600 osobnih fondova i 39 osobnih fondova u depozitu. Prema klasifikacijskoj shemi ti su fondovi grupirani u poseban odjeljak arhivskog gradiva (B. Vlastelinski, obiteljski i osobni arhivski fondovi). Uz njih su osnovane i dvije serije (Razne obitelji i Razne ostavštine) s fragmentima osobnih i obiteljskih fondova, koji su premali da bi tvorili samostalni fond. Najveći broj tih fondova nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu, Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i to: u HDA - 89 obiteljskih, 52 osobna i 36 osobnih fondova u depozitu, u NSB - 7 obiteljskih, 149 osobnih i 18 fondova glazbenika, u HAZU -14 obiteljskih i 130 osobnih fondova. U povijesnim arhivima najveći broj osobnih i obiteljskih fondova nalazi se u PA Zadar (32 obiteljska, 12 osobnih), PA Zagreb (18 obiteljskih, 28 osobnih), PA Dubrovnik (18 obiteljskih, 19 osobnih), PA Split (12 obiteljskih, 13 osobnih), PA Rijeka (10 obiteljskih, 9 osobnih), PA Osijek (3 obiteljska, 13 osobnih) i PA Varaždin (9 obiteljskih, 4 osobna). 3 D. Božić-Bužančić, Obiteljski arhivi-Sređivanje i naučna obrada, Arhivski vjesnik, 14,Zagreb 1971,275. 4 Premda su različiti kriteriji vrednovanja za osobne i za obiteljske fondove, u ovom poglavlju navodimo podatke za obje grupe, koje zajedno čine poseban odjeljak arhivskog gradiva s Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, Savez arhivskih radnika Jugoslavije, Beograd 1984. 83