ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 74

D. Rubčić, Vrednovanje gradiva u tijelima općinske/gradske uprave nakon 1945., Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 69-76 2 - Unutrašnji poslovi 3 - Privreda 4 - Financije 5 - Zdravstvo 6 - Socijalna zaštita 7 - Prosvjeta, znanost i kultura 8 - Poslovi pravosudne uprave 9 - Narodna obrana Detaljnu razradu nije potrebno navoditi, jer je ona prikazana prilikom izradbe "Orijentacijske liste", koja je objavljena u Arhivskom vjesniku, god. 36/1993. Zakonom o provođenju novog uređenja općina i kotara (Narodne novine, 33/1955) započelo je preuređenje dotadašnjeg komunalnog sustava odnosno određena je nova uloga općine, kao osnovnog upravnog te socijalno-gospodarstvenog čimbenika u društvu. Taj proces koji je započeo 1955. završava se Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (Narodne novine, 39/1962), zatim administrativno-teritorijalnom podjelom 1962. te donošenjem Zakona o promjeni Ustava (Narodne novine, 13/1967). Tada dolazi do ukidanja kotara, pa od 1967. do 1974. općine funkcioniraju bez "posrednika" između sebe i centralne vlasti. Nakon toga dolazi razdoblje 1974-1986. (1974. je donesen Ustav SR Hrvatske, Narodne novine, 8/1974), kada se osnivaju zajednice općina sa statusom društveno-političkih zajednica, čije je područje definirano društvenim dogovorom općina koje se nalaze u sastavu Zajednice. Takvo razdoblje je trajalo do 1986, kada se ustavnim Zakonom za provođenje Amandmana XI-XXV na Ustav SR Hrvatske (Narodne novine, 5/1986) zajednice općina ukidaju. Ovaj letimičan pregled razvoja komunalnog sustava, očito pokazuje da su centralni organi vlasti prenijeli niz važnih ovlasti na općinske organe uprave, a time je gradivo koje je nastajalo njihovim radom dobivalo u tom procesu sve veću vrijednost. Za vrijeme čvrstog etatizma u razdoblju 1944-1955, gradivo općinskih organa uprave (NO) bilo je uglavnom samo kopija onoga što se već nalazilo u dokumentima centralne vlasti, pa je i njegova vrijednost za razliku od kasnijeg razdoblja bila manja. To ne znači da ćemo prilikom vrednovanja toga gradiva imati različite kriterije u usporedbi s gradivom koje slijedi s razvojem uprave. To je važno znati i iz razloga necjelovitosti, tj. nedostatka pojedinih dijelova jedne cjeline (fragmentarnosti), jer možemo lakše obaviti rekonstrukciju događaja uz pomoć gradiva viših instanci, znači gradivom republičkih tijela koja su donosila takve odluke, rješenja i si. 74