ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 43

M. Rastić, Razvitak temeljnih načela izlučivanja u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 23-55 1. u slučaju predaje gradiva nadležnom arhivu (odredbe iz t. 3 Uputstva o predaji arhivske građe arhivima), 2. u slučaju odabiranja i izlučivanja registraturnog gradiva (odredbe iz t. 3-7 Pravilnika o odabiranju i izlučivanju registraturne građe, koje se mogu tretirati i kao obrazloženje dodatnih kriterija vrednovanja gradiva i t. 11-14 istog Pravilnika, koje se primjenjuju u donošenju lista kategorija arhivskog gradiva), 3. u zaštiti arhivske i registraturne građe izvan arhiva (odredbe t. 16 i 22 Pravilnika o zaštiti arhivske i registraturne građe izvan arhiva). Posebno je važno Uputstvo o vrednovanju registraturne građe, jer sadrži utvrđene kriterije, način i postupak vrednovanja registraturnog gradiva i kategorizaciju njegovih imatelja. Uputstvom je regulirano (t. 2 i 3) što se podrazumijeva pod postupkom vrednovanja registraturnog gradiva, a odredbom iz t. 4 se nalaže kategorizacija njenih imatelja. Točkom 5 istog Uputstva utvrđeno je da se "... vrednovanjem registraturne građe i kategorizacijom imalaca osigurava zaštita arhivske i registraturne građe". Prema navedenom, utvrđena je obveza svakog arhiva da provodeći postupak vrednovanja registraturnog gradiva imatelja s područja svoje nadležnosti, iste kategorizira prema vrijednosti gradiva koje nastaje njihovim radom (kategorije od I—III) te putem Hrvatskog arhivskog vijeća i službenog tiska objavi popis imatelja I. kategorije. Pravilnici o zaštiti, obradi i selekciji i si., koje su donijeli bivši republički sekretari za unutrašnje poslove i za narodnu obranu, bave se dijelom gradiva koje je nastajalo u ova dva resora i obuhvaća manje važno gradivo. Vrednije arhivsko gradivo, koje je nastajalo u ova dva resora nije ni obuhvaćeno ovim pravilnicima. Ova okolnost u cijelosti pokazuje rezultate nejedinstvenosti arhivske službe Hrvatske, sankcionirane postojećim Zakonom. Cjelokupna problematika vrednovanja, a i kategorizacije u čitavoj svojoj obuhvatnosti tek se posredno odražava u postojećem arhivskom zakonodavstvu. Treba napomenuti daje problematika vrednovanja prisutnija u normiranju postupka odabiranja i izlučivanja registraturnog gradiva izvan arhiva. Očito je potrebno da se pri izradi novog arhivskog zakona kao i provedbenih propisa, reguliraju osnovna pitanja vrednovanja i kategorizacije, a posebnim stručnim naputcima odredi ono što u njima treba biti. Izrada novog zakona treba nam omogućiti bolju razradu, sistematizaciju i normiranje sustava zaštite arhivskoga gradiva. S obzirom da su vrednovanje i kategorizacija bitan dio toga sustava, treba se nadati da će novi zakon to i pokazati. 43