ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 41

M. Rastić, Razvitak temeljnih načela izlučivanja u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 23-55 /// Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima (usvojen 1962,), Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima iz 1965, pročišćeni tekst Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima iz 1965. te novi Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima iz 1978. godine, u pogledu vrednovanja gradiva sadrže odredbe kojima se proces donošenja rješenja o škartiranju, valorizaciji gradiva i dr. postavlja na cjelovite osnove. Sve izmjene i dopune Zakona od 1962. do 1978. u pogledu ovog postupka se nisu mijenjale. One se mogu sagledati s dva gledišta: - izravnog, jer se odredbama Zakona utvrđuju načela postupaka vrednovanja arhivskog i registraturnog gradiva te - neizravnog, jer je obvezivao na donošenje provedbenih propisa kojima će biti utvrđeni kriteriji, način i postupak vrednovanja gradiva. Izravno, osim precizne definicije pojma arhivsko gradivo, na vrednovanje arhivskog i registraturnog gradiva odnose se odredbe iz članaka 11, 13, 19, 22-26, 41-44. i 71. Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima (Narodne novine, 25/1978). Ove se odredbe mogu podijeliti u nekoliko grupa: 1. odredbe iz članaka 11 i 13, 2. odredbe iz članaka 19, 22-26, 3. odredbe iz članaka 41-44 i 4. odredba iz članka 71. Adi. 1.1. Odredba iz članka 11. navodi da: "U provođenju zaštite arhivske građe državni arhivi oslanjaju se na suradnju imalaca arhivske građe... kao i na njihovu suradnju pri odabiranju registraturne građe radi utvrđivanja arhivske građe". 1.2. Zbog nejedinstvenog pristupa Zakona pitanjima zaštite arhivskog i registraturnog gradiva, koje nastaje na području Hrvatske, a prema odredbama iz članka 13, stavak 3 i 4, izdvojeno je iz nadležnosti arhivske službe Hrvatske gradivo koje nastaje radom Saveza komunista Hrvatske, unutrašnjih poslova i organa narodne obrane. Njezino vrednovanje (u provedbenim propisima tih službi, nazvano "selekcija") u nadležnosti je tih službi odnosno republičkih sekretara tih službi, osim organa SKH koji nisu ni donijeli ove propise. Prema odredbama ovih provedbenih propisa, arhivska služba Hrvatske nema nikakvih nadležnosti prema gradivu koje nastaje radom spomenutih tvoraca. Arhivska služba Hrvatske nije ni prilikom izradbe i donošenja ovih provedbenih propisa bila konzultirana. Ad 2. Odredbama iz članaka 19, 22-26. Zakona normirano je: 41