ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 276

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 janost, kiselost (pH vrijednost), mehanička i optička otpornost itd. Dio tih ispitivanja ilustriranje tablicama i grafičkim prikazima, što ovome članku daje dodatnu vrijednost. Na osnovi rezultata svih ovih ispitivanja papira u procesu umjetnog starenja, autorice su zaključile koji to čimbenici omogućuju trajnije očuvanje papira, a što potvrđuju i svjetska ispitivanja. Tako je za one vrste grafičkog papira i papira za opću upotrebu, čija trajnost ne treba biti duža od deset godina, bolje koristiti vlakna visoke iskoristljivosti, drvena vlakna te reciklirana vlakna neodređenog izvora. Za tiskano i pisano gradivo trajne vrijednosti, nužno je upotrijebiti najbolje tkanine pri izradi u neutralnoj sredini bez prisustva optičkih bjelila, uz dodatak kalcijevog karbonata, kako to određuje i Standard ISO/DOS 9706/92. Uz članak je navedena i opsežna literatura, što je od velike pomoći svim stručnjacima koji će se baviti ovom problematikom. Članak što se također bavi problemima konzervacije, a objavljenje na njemačkom jeziku (preveden na slovenski), napisala je Ingrid Hödl, konzervator Štajerskog zemaljskog arhiva u Gracu pod naslovom Preventivna zaštita i konzervacija u arhivima (Präventivmassnahmen und Konservierung in Archiven). U članku se naglašava da zaštita gradiva i svi preventivni i konzervatorski zahvati duboko zadiru u organizaciju poslovanja arhiva i pretpostavljaju usku suradnju između arhivista i restauratora. Prioritet u tome svakako ima konzervacija kao preventivna zaštita, kako bi se sačuvalo arhivsko gradivo. Na taj način olakšan je posao i restauratorima, a osjetne su i uštede, jer je preventivna zaštita daleko jeftinija od restauratorskih zahvata. Zaključak autorice je da ukoliko nisu osigurani optimalni uvjeti čuvanja (primjerena spremišta i uvjeti u njima), suvišna je svaka konzervacija i restauracija oštećene građe, ako se ova opet vraća u iste neprimjerene prostore. Srodnu temu razrađuje i članak Andreasa Ptacka, zaposlenog u specijaliziranom poduzeću Hans Neschen GmbH iz Buckeburga, pod naslovom Nove mogućnosti konzerviranja papira (Neue Möglichkeiten der Papierkonservierung), također objavljen na njemačkom i preveden na slovenski jezik. Poduzeće u kojem je autor zaposlen već se niz godina bavi upravo proizvodnjom visoko kvalitetnih materijala za preventivnu zaštitu, njegu, popravak i restauriranje knjiga. Osnovano još 1889, svoju je djelatnost započelo izrađujući flastere, a nakon II. svjetskog rata počinje proizvoditi i različite folije za zaštitu knjiga: filmolux, filmoplast P, sve do najsuvremenijeg filmoplasta R. Ovaj zadnji koristi se najviše za laminiranje, a pH vrijednost ljepila i nakon starenja ostaje u granicama 8-9. Kakvoća i spomenuta vrijednost pH ovoga proizvoda, upravo mu je i osigurala potvrdu (certifikat) Njemačkog saveznog instituta za ispitivanje materijala (Bundesanstalt für materialforschung und prüfung). Članak Rezultati sređivanja arhivskog i dokumentarnog gradiva u projektu javnih radova (50-56), što su ga zajednički napisali Slavica Tovšak, arhivist i P.P. 276