ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 274
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 dosadašnja savjetovanja koja su prolazila kroz razne faze, od pozitivnih do kriza izazvanih raznim utjecajima, izrazio je misao o njihovoj konačnoj zrelosti, otvarajući ovo XVII. Savjetovanje. Posljednjih godina pojačana je suradnja s kolegama kako susjednih tako i drugih zemalja i na taj način razmijenjena iskustva o aktualnim problemima arhivske struke. Naglasio je svrhu ovih savjetovanja, namijenjenih prije svega arhivskim stručnjacima zaposlenima u profesionalnim arhivskim ustanovama, ali također i onima koji u raznim poduzećima vode brigu o sređivanju i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva. Problemi nastajanja arhivskoga i dokumentarnoga gradiva bili su na dosadašnjim savjetovanjima donekle zanemareni, ali uvijek je postojala svijest o tome da samo dobro organizirane arhivske službe u poduzećima, dakle kod stvaratelja ovoga gradiva, mogu biti preduvjet za onaj viši stupanj sređivanje gradiva u arhivima. Ne radi se samo o njegovom preuzimanju, već prije svega o čuvanju i sređivanju, o zamjeni tehničke opreme, o izradi obavijesnih pomagala itd., dakle, o svim onim stručnim mjerama što ih arhivskim stručnjacima nalaže zakon, bez obzira na to gdje su zaposleni. Plod dosadašnjih savjetovanja svakako su i stručni radovi objavljivani u časopisu Arhivi, kasnije Sodobni arhivi, sa sažecima na stranim jezicima, što ih čini zanimljivima i za strane stručnjake. Zanimljivo je da su časopis s referatima uvijek objavljivali prije savjetovanja, stoje omogućavalo kraća izlaganja i diskusije, jer su sudionici već poznavali tematiku savjetovanja. Osim arhivista, pozdravljeno je i prisustvo drugih stručnjaka iz različitih institucija, koji su svojim radovima također obogatili ovo savjetovanje. Autor uvodnog članka nije zaboravio naglasiti kako je Pokrajinski arhiv Maribor, osnovan prije 62 godine, bio pokretač većine savjetovanja, kao i njegovu međunarodnu ulogu. Posljednje godine donijele su i novu samostalnu državu Sloveniju te veći broj novih zakona, primjenom kojih se može očekivati i napredak na razini struke. Sve to daje pravo značenje naslovu uvodnog referata -Ipakse kreće. U svojem izlaganju P.P. Klasinc nije zanemario ni probleme Pokrajinskog arhiva Maribor, slične problemima većine arhivskih ustanova na ovim našim prostorima. Smještaj građe na više različitih lokacija, priljev sve većih količina arhivskoga gradiva posljednjih godina i nemogućnost da se ono trajno sačuva poštujući sve zahtjeve suvremene zaštite - sve su to i naši problemi. Autor upozorava na sve veće količine nekonvencionalnoga gradiva na medijima poput mikrofilmova, gramofonskih ploča, magnetskih traka i diskova, sve do optičkih diskova kao najnovijih, što zahtijeva uvođenje informatike u arhive te uključivanje u razne računalske komunikacijske sustave. Na tom polju Pokrajinski arhiv Maribor pokazuje veliki uspjeh i rezultate. Od ostalih aktivnosti ovoga arhiva, veoma je značajna njegova uloga u 274
