ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 26

M. Rastić, Razvitak temeljnih načela izlučivanja u Hrvatskoj, Arh. vjesn., god. 38(1995) str. 23-55 3. Da je uslijed prethodno navedenih činjenica stupanj sačuvanosti i sređenosti naših arhivskih fondova i zbirki u arhivima i izvan arhiva relativno nizak u usporedbi sa stupnjem sređenosti i cjelovitosti arhiva u zemljama kao što su npr. Francuska, Njemačka, Češka, Italija, Austrija i dr. 4. Nesavjesnost u primjeni ionako površnih propisa, odnos viših vlasti prema pismohranama (prostor, djelatnici i si.), neizvršavanje naredaba središnjih vlasti glede izvještavanja o sređenosti "arhiva" i si. rezultirali su stanjem o kojem je podatke objavio Hrvatski državni arhiv pedesetih godina, a odnose se na sjevernu Hrvatsku: a) da je gradivo koje je nastalo od 1850. g. uništeno oko 90% za županije Zagrebačku, Bjelovarsko-Križevačku, Požešku, Virovitičku i Srijemsku (gradivo nastalo od 1851-1923. gotovo u cijelosti), a gradivo županija Ličko-Krbavske i Modruško-Riječke u najvećem dijelu); b) da je gradivo nastalo radom Zagrebačke, Primorsko-krajiške, Osječke i Srijemske županije nastalo u razdoblju 1923-1931. stradalo gotovo u cijelosti; c) da je gradivo nastalo radom Savske banovine i Banovine Hrvatske uništeno većim dijelom; d) da je gradivo nastalo radom uprava gradova: -Požege od 1850. do 1940. uništeno u cijelosti, - Bjelovara od 1750. do 1937. uništeno u cijelosti, - Đakova, Koprivnice, Križevaca, Slavonskog Broda, Krapine, Virovitice, Nove Gradiške i Vinkovaca uništeno gotovo u cijelosti, -Karlovca, Siska, Samobora uništeno velikim dijelom, a - Osijeka i Zagreba u velikoj mjeri; e) gradivo koje je nastalo u razdoblju od 1850. radom okružnih i kotarskih sudova, bivših kotarskih oblasti, seoskih općina, škola, zadruga, banaka, društvenih i športskih organizacija, poduzeća i velikih vlastelinstava (koje nije moglo biti preuzeto u Zemaljski arhiv) propalo u najvećoj mjeri ili u cijelosti; f) relativno nizak stupanj razvijenosti arhivskih institucija i arhivskog zakonodavstva, o kojem se, kao o sustavu zaštite arhivskog gradiva može govoriti na području Hrvatske tek od 60-ih godina ovog stoljeća; g) promjene cjelokupnog društvenog i političkog ustroja 1944/5. te osamostaljenje Republike Hrvatske 1991. godine. /// Naša arhivska teorija i praksa općenito, a posebno kada rješava probleme škartiranja (u tom kontekstu i prati razvitak temeljnih načela škartiranja) treba poći 26