ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 259
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 elemenat. Obraduju se repertoriji: a) u talijanskoj arhivističkoj doktrini danas; b) prije nego se ime ograničilo na današnji naziv mnogi sadržaji su se stavljali pod "repertorij" (čak i inventar, katalozi, kazala, popisi, razne rubrike, odlomci); c) u bilježničkom zakonodavstvu posebno vatikanskom; d) u arhivističkoj doktrini modernog doba; e) repertoriji i inventari općenito - naziv i sadržaj. "Registriranje i inventarizacija kartografske dokumentacije zastupljene u arhivima" - preliminarna faza: uputa o načinu i rubrikama koje je potrebno popuniti pri registraciji i inventariziranju dokumenata (navesti: arhivističko označavanje /signatura/, identifikacijske podatke, podatke o sadržaju, tehničke podatke, izvanjske podatke /grafička sredstva, mjere, podloga/, prostor za pomoćne podatke). "Registriranje netradicionalne arhivske građe" - pitanje registriranja netradicionalne arhivske građe. Kao primjeri takve građe navode se: predmeti u nahodištima obilježeni ceduljama, nekonvencionalna građa sudskih arhiva (corpus delicti), pomoćna odgojna sredstva i dječji radovi u dječjim vrtićima, rekviziti npr. umjetničkih škola (arhitekturne studije i skice raznih vrsta), bolnički arhivi, arhivi raznih instituta, razni foto-materijal, korice bilježničkih protokola s fragmentima kodeksa, zbirka grbova, zbirka pečata, razni materijali i predmeti (vojni, odjevni, tisak, numizmatika). "Regesti" - tekst aktualizira pitanje u koji kontekst s inventarom staviti regest i da li ga je danas moguće koristiti u njegovoj tradicionalnoj formi. Daje kratki povijesni prikaz i razvoj te povijesne definicije regesta prema raznim autorima i djelima, kao i njegovu primjenu u diplomatici i arhivistici. "Regest spisa srednjovjekovne i moderne zbirke miscellanea: metodološki problemi" - naglašena je potreba sistematičnosti zbog heterogenosti građe i zahtjev za regestacijom višeg stupnja analitičnosti nego kod drugih dokumenata koji su istovrsniji; osobito se preporuča navesti stoje moguće veći broj podataka, čak i onih što nisu direktno povezani s pošiljateljem, primateljem ili motivom korespodencije, nastojeći valorizirati sve mogućnosti dokumentacije koju je teško efikasno ostvariti na neki drugi način. Četvrta skupina bavi se problemom "Kazala" i ima tri priloga: "Između norme i forme. Primjedbe i prijedlozi o kazalima arhivističkih izvora u banci podataka" - razlaganje o formiranju kazala, s naglaskom na imenima, te o teškoćama na koje se pri tome nailazi, kako u tradicionalnim tako i u informatičkim pomagalima. Postavlja se pitanje: na osnovi kojih normi i vremena napraviti standardizaciju. Zaključuje pozivom na razboritost, jer "pretpostavka o jednom jedinstvenom standardu može biti lažna". "Obrađivanje kazala u obavijesnim pomagalima: pitanja i metodološki kriteriji" - prikaz kazala kao ključa ulaza u sadržaj neke građe preko popisa po pojmovima 259
