ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 249
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 237-284 U ovome svesku ima nekoliko velikih osobnih arhivskih fondova odnosno ostavština, koji su sasvim razbijeni na "rukopise", namjesto da su zadržani kao cjeline i tako obrađeni. To su izuzetno vrijedni osobni arhivski fondovi Ljudevita Gaja, Franca Miklošiča, Vladimira Lunačeka, Stjepana Ivšića, Vatroslava Jagića, Vladimira Varićaka, da navedemo samo najznačajnije osobe, čiji su osobni arhivi u obliku "rukopisa" obrađeni u ovome svesku kataloga. Istina, u abecednom kazalu autora i naslova moguće je utvrditi koji "rukopisi" pripadaju pojedinom osobnom arhivskom fondu odnosno ostavštini. Apsurdnost takvoga pristupa cijepanja cjelina najbolje ilustrira činjenica daje npr. kao poseban rukopis naveden pod brojem 1785 (R 4888) Finka, Božidar, Izvještaj i podaci o pregledavano} lingvističkoj ostavštini pok. sveuč. prof. dr. Stjepana Ivšića. A to je zapravo elaborat izrađen prigodom preuzimanja te ostavštine u NSB i sadrži njezin popis i procjenu. Naknadno je ta ostavština razbijena na tzv. "rukopise" odnosno manje cjeline. Nije nam namjera ovdje iznositi teoriju arhivističke obrade osobnih i obiteljskih fondova, o čemu danas već postoji i opširna literatura. U svakom slučaju takva obrada pretpostavlja i kratak uvod o osobi odnosno obitelji, napomenu gdje se nalazi dopunsko gradivo, te literaturu o toj osobi odnosno obitelji. Budući da se ovdje svaki "rukopis" obrađuje zasebno, priređivač na kraju uvijek donosi podatak o godinama života i zanimanju toga pojedinca. Isto vrijedi i za arhivsko gradivo pojedinih vlastelinstava. Ponajprije, u europskoj praksi takvo gradivo čuva se isključivo u arhivima. Ukoliko su nekoć, u vrijeme kada u pojedinim zemljama nije bila organizirana arhivska služba, biblioteke imale takve arhivske fondove, one su ih naknadno predale arhivima. Tako se u NSB među "rukopisima" čuva i arhivski fond Vlastelinstva Čakovec. Taj je fond popisan u drugome svesku (R 4422-4441) i u trećem svesku (R 4917-4934). Gradivo ovoga vlastelinstva zapravo nije pravo ni popisano. Donose se naslovi koje je priređivač sam stvorio (Vlastelinstvo Čakovec, Arhiv Vlastelinstva Čakovec, Dominium Chactorniense, Mixics et Marsich contra Christinam Posgay Cet)) ili su preuzeti naslovi pojedinih zapisa (Prothocollum - intimata, Conscriptio colonorum, Prothocollum currentialium). U daljem opisu se navode godine, veličina, broj folija, vrsta pisma te "Incipit" i "Explicit". U kazalu se navode prema naslovu, npr. Prothocollum currentialium, Prothocollum divisionalium, pa čak bez navođenja mjesta Čakovec, tako da je to sasvim neodređena uputnica. Za razliku od kodeksa ili rukopisa u pravom smislu riječi, koji imaju svoj naslov te su na taj način jasno određeni, ovdje je riječ o arhivskom gradivu koje je potrebno tako opisati da se opisom prenosi prava obavijest. U arhivistici to se radi izradom regesta. U kazalima Kataloga svi ti "rukopisi" naznačeni su na različitim mjestima, a nisu skupljeni pod jednu osnovnu odrednicu "Vlastelinstvo Čakovec" ili "Čakovec, arhiv vlastelinstva". Ponekad se npr. u samome opisu navodi "Razni spisi i dokumen249
