ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 231

Izvješća, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 217-235 većinu akvarela, rukopisa, knjiga i ostalog iz ostavštine J. Ruskina (1819-1900), jednog od najvećih britanskih mislilaca. Knjižnica bi trebala biti sagrađena uz sveučilište u Lancesteru. Oblik zgrade nosi u sebi niz simboličkih značenja vezanih uz Ruskinov život, pa je i arhiv koji je smješten u njezinom središtu i čini srce cijelog objekta, zamišljen kao velika škrinja za blago, sarkofag ili arka okružena gusto zidanom konstrukcijom te obrubljena staklom. No, iako je ona posveta Ruskinu, umjetnički dio nije žrtvovan u korist funkcionalnog. Potpuno je poštivan britanski standard 5454 glede zaštite, javnog izlaganja i korištenja fundusa. U spremištima neće biti mehaničkih uređaja za grijanje i hlađenje, ventilacija će biti prirodna, a u čitaonici će se klima kontrolirati pomoću male jedinice za grijanje i hlađenje. Cjelokupni unutarnji klimatski uvjeti bit će kontrolirani kompjutorski. Sljedeća dva predavanja prikazala su nam jedno pozitivno iskustvo, stečeno tijekom gradnje arhivske zgrade, a drugo negativno, stečeno tijekom rada u relativno novoj i namjenski izgrađenoj arhivskoj zgradi. Prvo je održao Andrew MacDONALD, voditelj projekta novog Public Record Officea (dalje u tekstu PRO). Nova zgrada gradi se pokraj zgrade PRO-a izgrađene 1977. godine u Kewu, predgrađu Londona. Pripreme su počele već 1986. godine, dok je sama gradnja započela 1992. Zgrada će biti završena krajem prosinca ove godine. Nova arhivska spremišta obuhvatit će prostor od 30 000 m

2 sa 74 km pokretnih polica. Pored spremišnog prostora objekt sadrži konzervatorsku radionicu, uredske prostore i prostor za konferencije. Kao sljedeći korak planira se preseljenje gradiva i preuređenje starog arhiva, što uključuje i proširenje prostora namijenjenog korisnicima. A. MacDonald je iznio svoja iskustva stečena tijekom pojedinih faza izgradnje, koja se planirano primiče završetku: od idejnog projekta, rada s izvođačima, vanjskim suradnicima i kolegama iz vlastite ustanove. Autor zaključuje da u slučaju gradnje nove arhivske zgrade, potpunu kontrolu nad čitavim projektom moraju imati zaposleni u arhivu. Oni trebaju jasno utvrditi ciljeve i usredotočiti se na njihovo ostvarenje, izbjegavati naknadne promjene, svladati osnovna tehnička znanja vezana uz izgradnju, opremu i si. Ostali poslovi u arhivu za vrijeme gradnje smatraju se sekundarnima. Bruce JACKSON, okružni arhivist (County Archivist), govorio je o iskustvu rada u novoj arhivskoj zgradi na primjeru Lancester Record Officea u Prestonu (dalje LRO). Arhiv je izgrađen 1975, a dograđen 1987. godine. Nakon dvadesetogodišnjeg iskustva rada u njemu B. Jackson ga smatra školskim primjerom loše modeme arhivske zgrade, zbog toga što arhitekt nije radio u dogovoru s arhivistima, pa i nije uvažio načela arhivske struke glede zaštite, korištenja i si. To nam je objašnjeno na tlocrtima, a arhiv smo posjetili drugoga dana. Zajednički naziv drugog bloka predavanja bio je Kompjutorizacija: postojeći standardi, mogućnosti i problemi. 231