ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 204
T. Mušnjak, Četrdeset godina konzervacije i restauracije u... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 197-215 Programom razvoja predviđen je osnutak kemijsko-mikrobiološkog laboratorija u okviru Središnjeg laboratorija, čija bi zadaća bila - istraživački i znanstveni rad na području konzervacije i restauracije. Program predviđa proširenje restauratorskog ateljea i knjigovežnice, a uz kancelarijski prostor i opremanje posebnog spremišta za pomoćni materijal i kemikalije. Cjelokupni prostor Laboratorija zapremao bi površinu od cea 500 m 2 . Planirano je upošljavanje još 6 djelatnika tako da bi Laboratorij uz voditelja imao još i jednog konzervatora savjetnika, jednog višeg konzervatora, jednog kozervatora, dva viša tehničara restauratora, četiri tehničara restauratora, dvojicu specijalista za stare uveze i dvojicu knjigoveža za novije uveze. Povećanje broja djelatnika obavljalo bi se postupno kroz razdoblje od 5-6 godina, jer je osposobljavanje stručnjaka na ovome području složen i odgovoran posao. Primanje većeg broja ljudi odjedanput blokiralo bi rad Laboratorija odnosno djelatnika s iskustvom, koji bi svoje vrijeme morali trošiti za obučavanje novih radnika. Obuka konzervatora i restauratora odgovoran je posao zato, što u našoj zemlji ne postoje škole za te vrste stručnjaka. Preduvjet da netko postane konzervator jest određen stupanj i vrsta obrazovanja. Za konzervatore je to fakultetsko obrazovanje kemijskog ili biološkog usmjerenja, a za preparatore srednjoškolsko obrazovanje grafičkog ili kemijskog usmjerenja. Nakon određenog vremena provedenog na radu u nekoj od restauratorskih radionica koje se bave restauriranjem pisane baštine, slijedi polaganje stručnog ispita za zvanje konzervatora odnosno preparatora. Taj se ispit nekada polagao pri Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, no, nažalost, već se dulje vrijeme ti ispiti ne održavaju. Sada postoji samo mogućnost polaganja stručnih ispita za preparatore (SSS) pri Hrvatskom muzejskom vijeću. Središnji laboratorij zalaže se za to, da novi Zakon o arhivima omogući konzervatorima (VSS) polaganje stručnog ispita pri Povjerenstvu za stručne ispite u arhivskoj struci. Program polaganja već je izrađen i nadamo se da će uskoro i taj problem biti riješen. Stručno se usavršavanje odvija kroz praktičan rad, posjete i praksu u restauratorskim laboratorijima u zemlji 12 (u manjoj mjeri, jer postoje samo dva laboratorija u Hrvatskoj u kojima se mogu educirati novi djelatnici) i inozemstvu te praćenjem stručne literature koja je najvećim dijelom na stranim jezicima. Stoga se od ljudi koji se namjeravaju baviti ovim poslom traži još i aktivno poznavanje stranih jezika. Uz znanje stranih jezika od konzervatora koji će raditi na restauriranju i konzerviranju pisane baštine traži se još i osnovno poznavanje arhivistike, bibliotekarstva, povijesti umjetnosti, povijesti, pomoćnih povijesnih znanosti (paleografija, [2 Riječ je o Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva te o Tehničkom odjelu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. 204
