ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 202
T. Mušnjak, Četrdeset godina konzervacije i restauracije u... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 197-215 koji nisu posebno konstruirani za pohranu pisane baštine. Za sada imamo podatke samo o ratom oštećenoj građi koja je tijekom Domovinskog rata evakuirana s ratom zahvaćenih područja u sigurnije krajeve. Među evakuiranom građom ima oko 500.000 listova posebno teško oštećene građe koja zahtijeva hitnu intervenciju, no ti podaci nisu konačni, jer još nemamo cjelovite podatke s nedavno oslobođenih područja. Sigurni smo jedino da se radi o velikim količinama teško oštećenoga najvrednijega gradiva. Središnji je laboratorij od samog početka rata radio na spašavanju i restauriranju ratom oštećenoga gradiva i onoga koje je bilo evakuirano s ratom zahvaćenih područja Hrvatske. Prioritet je imalo najvrednije gradivo: matične knjige, popisi duša, katastarske knjige i gradivo pisano glagoljicom. Rad Laboratorija ograničen je prostornim i kadrovskim uvjetima te nedostatkom opreme. Neke se metode restauriranja zato uopće ne primjenjuju, npr. metoda dolijevanja, a također ni dezinfekcija, jer nema komore za dezinfekciju. Prostor je skučen, a i broj djelatnika je nedovoljan. U Laboratoriju za potrebe svih onih imatelja, koji su ranije navedeni, radi samo 8 djelatnika: uz voditelja, zaposlena su još 2 konzervatora (VSS), 2 viša tehničara - restauratora" (VŠS), 1 tehničar restaurator (SSS), 1 viši tehničar - specijalist za stare uveze (VŠS) i 1 knjigoveža za novije uveze (SSS). Laboratorij zauzima površinu od 74 m 2 , a djeluje još na cea 25 m 2 hodnika i nekorištenog dizala, u kojima se radi na propuhu i u polumraku, dakle, u potpuno neprimjerenim uvjetima. Spremište vrlo skupocjenog materijala za restauriranje i uvez (japanski papir, koža, pergamena i dr.) nalazi se u dizalu i dijelom na hodniku, gdje ga je nemoguće zaštititi od prašine. Tehnologija rada na konzerviranju i restauriranju uključuje i upotrebu različitih organskih otapala i kemikalija, a rad s njima odvija se u prostoru bez ventilacije i mogućnosti reguliranja mikroklimatskih uvjeta (npr. zbog neriješenog problema sušenja mokrih bugačica, relativna vlaga zraka najvećim dijelom godine graniči sa 100%). Razvoj Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Na temelju analize Ankete za snimanje stanja, potreba i mogućnosti na području konzerviranja, restauriranja i uvezivanja arhivskoga gradiva u Republici Hrvatskoj, načinjenoj 1986. godine te poznavanja organizacije rada na tom području u u Sada se za djelatnike koji rade na restauriranju koristi izraz PREP ARATOR, preuzet od djelatnika muzejske struke. No, kako on uopće ne pokriva područje rada djelatnika koji se bave restauriranjem pisane baštine, mi u našim internim aktima koristimo termin RESTAURATOR. Nadamo se da će pitanje nazivlja uskoro biti razriješeno i zakonskim propisima. 202
