ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 200
T. Mušnjak, Četrdeset godina konzervacije i restauracije u... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 197-215 U srpnju 1953. godine utemeljenje pri Historijskom institutu JAZU Laboratorij za restauriranje arhivske građe. 7 Do 1955. godine radio je u sklopu Restauratorskog zavoda Instituta za likovne umjetnosti JAZU, a onda je dobio svoje vlastite prostorije i opremu u okviru Historijskog instituta JAZU. Budući da Državni arhiv u Zagrebu u tom trenutku nije imao odgovarajući prostor, opremu, a niti pomoćni materijal za restauriranje, dozvoljeno mu je, a na temelju dogovora s JAZU, da njegov konzervator koristi prostor njihovog Laboratorija. Tako je dipl. ing. Tatjana Ribkin, 11. studenoga 1954. godine upućena tamo na rad. Do 1958. godine konzervatorica Hrvatskog državnog arhiva provela je vrijeme u upoznavanju stručne literature, rješavanju nekih problema restauriranja te restauriranju gradiva koje je u Laboratorij JAZU stizalo iz drugih institucija. Vrlo je malo radila na restauriranju gradiva Hrvatskog državnog arhiva. Razlog je dijelom bio i u tome, što nisu postojali popisi oštećenog gradiva. Tek sredinom 1958. započelo se sa sustavnim pregledavanjem gradiva i izradom prioritetnih lista restauriranja. Laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva dijelio je prostor s Laboratorijem za restauraciju Historijskog instituta JAZU sve do 1. listopada 1964. godine, kada je dovršeno preuređenje prostora za njegove potrebe u Visokoj ulici 15. Na toj je lokaciji Laboratorij bio do 16. rujna 1975. kada se ponovno preselio u nove prostorije na Savskoj cesti 131, gdje se i danas nalazi. Već prigodom utemeljenja Laboratorija 1954. godine, planirano je da on bude središnji laboratorij za restauriranje arhivskoga gradiva na području Republike Hrvatske. Od 1970. godine u okviru Laboratorija djeluje i knjigovežnica, jer se restauriranje starih uveza i uvez starih knjiga nisu mogli postići, a niti očekivati od suvremenih knjigoveža, koji se bave modernim uvezima. Laboratorij je specijaliziran za konzerviranje i restauriranje spomeničke baštine zabilježene na papiru, pergameni i koži. U njemu se konzerviraju i restauriraju arhivski dokumenti, knjige (rukopisne, inkunabule, stare i novije tiskane knjige), koji još nije organizovan, ostavljajući po strani interese naše republike. Isti je slučaj i sa mikrofilmovanjem arhivskih dokumenata, pa je jedna aparatura za mikrofilmovanje nabavljena na račun saveznih sredstava stavljena na raspoloženje drugim ustanovama nego što je bila prvobitna namjera. ... Iz prednjeg se može razabrati da se moramo pobrinuti da postavljen problem rješimo sami. Smatramo da bi Jugoslavenska Akademija trebala da preuzme inicijativu u suradnji sa Državnim arhivom i Sveučilišnom knjižnicom da se predvide budžetska sredstva u 1954. za osnutak 'laboratorija za restauraciju i higijenu arhivskih dokumenata i knjiga'(Dopis br. 7248/53 od 8. svibnja 1953. što gaje Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu NRH uputio Tajništvu JAZU u Zagrebu, Pismohrana Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, 133/1953). 7 Izvještaj ing. Vere Hršak, asistenta Historijskog instituta JAZU, Pismohrana Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, kut. 109/1953. 200
