ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 160
S. Ćosić, Sumarni inventar fonda središnje francuske uprave u Dubrovniku... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 149-195 izmjene u adrrdnistrativnoj djelatnosti, pa unutar fonda uočavamo tri registraturna sustava. Značaj i opseg zadiranja francuske vlasti u sve dijelove društvene strukture, najbolje se očituje u tektonici, rasporedu i sadržaju spisa ovoga fonda. Prvi sustav odlaganja spisa odnosi se na razdoblje od 1808. do kraja 1810. i obilježava utemeljivanje osnovnih institucija francuske uprave. Spisi su se odlagali prema arhivskoj signaturi koja se sastojala od obveznog slova F, kao oznake za fascikul, od rimskog broja koji označava vrstu djelatnosti na koju se spis odnosi (zapravo arhivsku poziciju), te od tekućeg broja unutar fascikula. Za godinu 1808. otvoreno je 12 fascikula (pozicija) od kojih najviše spisa pripada fascikulu "F I, redoviti poslovi središnje uprave" (Normali). To su mahom okružnice vojnih i civilnih vlasti, razne naredbe, odredbe i dopuštenja te niz dokumenata koji se odnose na ustroj i učvršćenje nove vlasti. Godine 1809. vodilo se 17 fascikula u kojima se sve više ogleda grananje i jačanje francuske uprave. Iduće, 1810. godine broj fascikula je ostao isti, ali su njihov redoslijed i značenje donekle promijenjeni. Godine 1811. započinje rad po izmijenjenom registraturnom sustavu, uvjetovanom početkom efikasnijeg djelovanja nove francuske političke tvorbe, Ilirskih Pokrajina, u čiji je okvir, kao posebna pokrajina ušlo i dubrovačko područje zajedno s Bokom kotorskom i otokom Korčulom, u kojima se utjecaj dubrovačkog intendanta (dotada administratora) počeo više osjećati. S obzirom na centralistički ustroj Ilirije, te na sve brojniju korespondenciju s Ljubljanom, nove su okolnosti uvjetovale znatno povećanje opsega administrativnih poslova. Zbog toga je izmijenjena dotadašnja praksa numeriranja spisa unutar fascikula. Od početka 1811. spisi i dalje imaju na omotu i u urudžbenom zapisniku svoj redni broj, koji je služio lakšem snalaženju unutar zapisnika i efikasnijem kronološkom praćenju rada administracije, tj. spisa koji su trenutno služili uredskom poslovanju. No, osnovne arhivske pozicije, prema kojima su se odlagali spisi, sada se nazivaju titoli i unutar njih se pojedini spisi ne numeriraju nego se svrstavaju u posebne rubrike (potpozicije) prema užem opsegu djelatnosti na koju se odnose. Redoslijed odlaganja u rubrikama je kronološki, prema vremenu prispjeća ili slanja dokumenta. Za godinu 1811. postoji 16 titola podijeljenih na 102 rubrike. Spisi za godinu 1812. podijeljeni su na 19 titola sa 112 rubrika, a za 1813. imamo čak 26 titola s 200 rubrika. Treći uredski sustav, kojega tek uvjetno možemo tako nazvati, odnosi se na dokumente nastale u prva tri mjeseca godine 1814. Budući daje dio tih dokumenata nastao poslije pada francuske vlasti, ne bi ni trebali pripadati ovome fondu u kojem su zatečeni. Zbog niza specifičnih okolnosti u kojima su ti spisi nastali, te zbog njihovog karaktera koji nije bitno vezan za novu upravu, ipak smo se odlučili uvrstiti ih u fond središnje francuske uprave. Ovih 16 kutija spisa je podijeljeno na 26 titola (pozicija) i u cjelini predstavlja najslabije sačuvan i administrativno vođen dio fonda. Raspored i podjela pojedinih pozicija i potpozicija slični su kao i za 1813, ali veliki 160
