ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 15
J. Kolanović, Vrednovanje arhivskoga gradiva u teoriji i praksi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 7-22 može se u suvremenosti zanemariti kategorizacija stvaratelja arhivskoga gradiva. Time se ostvaruje temeljni izbor u vrednovanju gradiva. 2. Hijerarhijski ustroj stvaratelja i njihova funkcionalna analiza osnovni je preduvjet svakoga vrednovanja i odabiranja gradiva. Na svakoj razini uprave (a i drugih područja djelatnosti) potrebno je razraditi kategorizaciju stvaratelja. Ta analiza mora obuhvatiti funkciju, nadležnost i djelatnost pojedinih stvaratelja - uključujući i hijerarhijsku povezanost. Kao rezultat takve analize treba dati i prikaz značenja gradiva koje nastaje djelovanjem pojedinih stvaratelja. Poznavajući stvaratelje (kao izvore obavijesti) moguće je dati i okvirnu sliku vrijednosti gradiva koje nastaje njihovim djelovanjem. Pri tome valja voditi računa o cjelokupnom - međuinstitucionalnom informacijskom sustavu. 3. Svi teoretičari - posebno nakon Schellenberga - osobito značenje daju informacijskoj vrijednosti zapisa o osobama, događajima, mjestu. Zbog toga, treći stupanj u vrednovanju je ocjena vrijednosti zapisa (unikatnost, oblik s obzirom na koncentraciju informacija i njihovu dostupnost, značenje informacija). 4. Danas je prihvaćeno načelo da je nemoguće vrednovati dokumenat po dokumenat, nego se vrednovanje provodi na razini određene skupine, koja se utvrđuje klasifikacijskom ili drugom oznakom. 5. Konačno, rezultat svih analiza - od stvaratelja do pojedinačnih spisa odnosno skupine spisa - jest popis ili lista za odabiranje. Ovdje nećemo posebno razrađivati kriterije vrednovanja koje daje Schellenberg u svojoj knjizi, prevedenoj i na hrvatski jezik. Upozorit ćemo ipak na neke elemente što ih razrađuje američki arhivistički teoretičar Frank Boles 16 , a sažeto ih prenosi F. Gerald Ham 17 . Ti su elementi sadržani i u praksi drugih zemalja, pa ih donosi i australski udžbenik Keeping Archives. Kao temeljna načela i smjernice pri vrednovanju arhivskoga gradiva oni naglašavaju: 1. Raščlambu uloge i djelatnosti stvaratelja -Funkcionalna analiza stvaratelja: značenje stvaratelja u hijerarhijskom ustroju, značenje funkcije stvaratelja, politika i strategija djelatnosti. Potrebno je analizirati funkcijske karakteristike kojima se može odrediti vrijednost gradiva više negoli uraditi samu analizu sadržaja. Funkcionalna analiza najbolje odražava evidencijsku i informacijsku vrijednost gradiva. F. Boles, Archivai Appraisal, New York, 1991,29-74. 17 F.G. Ham, nav.dj., 51-65. 15
