ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 153
S. Ćosić, Sumarni inventar fonda središnje francuske uprave u Dubrovniku... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 149-195 nadležna za niz komunalnih djelatnosti o kojima je izvješćivala izravno Garagnina. Područje dubrovačke općine protezalo sè od Ploča, grada i Pila, do Gruža gdje je upravne dužnosti obavljao lučki kapetan. Glavne zadaće općine bile su: provedba zapovijedi viših vlasti, suradnja sa sudovima, opskrba grada namirnicama, socijalna pitanja i javno ćudoređe, inspekcijski poslovi, praćenje rada bratovština i udruga, poslovi oko smještaja vojske i komore, te ostali komunalni poslovi. 6 Marmont i Garagnin su odmah po ukinuću Republike shvatili da se kolonatski sustav mora održati, te da je on uvjet pacifikacije čitavoga područja. Zbog toga se Francuzi nisu ozbiljnije miješali u agrarne odnose. Poslije odbijanja nekih Konavljana da izvrše obveze, Marmont je čak domo odluku da svi stari zemljišni odnosi ostaju na snazi. Ipak, neke su mjere građanskog zakonodavstva primijenjene. To se prije svega odnosi na uvođenje građanskog braka, zabranu pokapanja u crkvama, građansku i vjersku emancipaciju Židova, a najtemeljitije od svega je provedena sekularizacija crkvenih dobara. Prema konačnoj teritorijalnoj organizaciji, koja je neznatno izmijenjena u kasnijem razdoblju, dubrovačko je područje, po uzoru na Dandolovu Dalmaciju, podijeljeno na 3 okružja, 10 kotara i 35 općina s ukupno 72 000 stanovnika. U Dubrovačko okružje spadali su kotarevi Dubrovnik, Cavtat, Mljet i Slano (25 125 stanovnika), u Kotorsko kotarevi Kotor, Herceg Novi i Budva (33 109 stanovnika), a Korčulansko okružje činili su kotarevi Korčula, Orebić i Lastovo (13 636 stanovnika). Zbog udaljenosti i strategijske važnosti, Marmont je posebnim dekretom u siječnju 1809. imenovao Vlaha Kabogu guvernerom otoka Lastova. Efektivna vlast središnje uprave u Dubrovniku nad Kotorskim i Korčulanskim okružjima započinje, međutim, tek ustrojem Ilirskih Pokrajina. 7 1.2. Ustroj uprave u razdoblju Ilirskih Pokrajina 1810-1814. Schonbrunškim mirom 14. listopada 1809. austrijski se car Franjo I. bio prisiljen odreći unutarnjoaustrijskih zemalja, bivših mletačkih posjeda u Istri i čitave Hrvatske južno od Save, uključujući i Vojnu krajinu. Istoga dana su Napoleonovim dekretom te zemlje priključene Dalmaciji i dubrovačkom području. Ova državna tvorba pod nazivom - Ilirske Pokrajine, sastojala se od sedam upravno-teritorijalnih pokrajina: Kranjske, Koruške, Istre, Civilne Hrvatske, Dalmacije, Vojne krajine, te 6 Osnutak i ustroj općinske vlasti u Dubrovniku temeljito je obradio Zdravko Šundrica u radovima: O osnivanju i radu Dubrovačke općine, Dubrovnik, 2,1965. i Dokumenti o osnivanju Dubrovačke općine, Arhivski vjesnik. IX, Zagreb, 1966. 7 A.G. br. 1, F.I, 128, Tableau présentant la division de la Province de Raguse. 153
