ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 112
M. Kukuljica, Novine u pravnom reguliranju zaštite audiovizualnog gradiva... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 101-113 Naime, članak Konvencije posvećen ovom problemu predviđa da se za svaki proizvedeni ili emitiram audiovizualni materijal nastao kao amaterski proizvod (kućni video), za koji nadležni arhiv smatra da ima nacionalnu, povijesnu ili kulturnu vrijednost, ima pravo zahtijevati od privatne osobe koja gaje proizvela, emitirala ili umnožila, da osigura adekvatnu kopiju s nužnim informacijama i predaju u trajnu pohranu arhivu. Potpuno je shvatljivo zašto se Komisija eksperata za film odlučila za definiranje ove građe i unošenje u Konvenciju, a kao primjer navodim poznati amaterski film snimljen na 8 mm filmskoj vrpci o ubojstvu predsjednika SAD-a Johna Kennedyja, koji je čak poslužio kao dokument u sudskom procesu, ali i pri snimanju dugometražnog igranog filma JFK, koji je postigao veliki komercijalni uspjeh u svijetu. Naša iskustva u ratu, kad je jedina mogućnost dokumentiranja ratnih strahota, uništavanja spomenika kulture, sakralnih objekata, bolnica, uništenja gradova, civila i slično, bila snimanje putem videa, također ukazuje na činjenicu daje video materijal što su ga snimile privatne osobe od neprocjenjive vrijednosti za dokumentiranje istine o domovinskom ratu. Prema tome, članak koji bi regulirao problem audiovizualne građe nastale radom pojedinca (privatne osobe) izuzetno je važan i trebalo bi ga svakako unijeti i u novi Zakon o arhivskoj djelatnosti, ali ga ne bi trebalo svesti pod pojam "kućni video". Kad je riječ o Konvenciji Vijeća Europe glede zaštite europskog audiovizualnog naslijeđa, ona je svakako dobrodošla kao prvi pokušaj pravnog reguliranja novih medija što su se pojavili nakon Preporuke UNESCO-a iz 1980. godine, međutim, ni ovom Konvencijom se ne uspijevaju do kraja definirati svi problemi koji stoje pred nacionalnim institucijama koje brinu o čuvanju i zaštiti audiovizualnog gradiva. Umjesto zaključka Ovaj kratki pregled pravnog reguliranja zaštite audiovizualnog gradiva pokazuje da smo u velikom zakašnjenju u donošenju novih pravnih propisa, posebno Zakona o kinematografiji, pa je činjenica da će se zapravo svi problemi zaštite audiovizualnog gradiva naći u nacrtu Zakona o arhivskoj djelatnosti. Iako to nije bio predmet ovoga članka, u uvodu sam, budući da je to značajno za rad Hrvatske kinoteke kao nacionalnog filmskog arhiva, naveo i stručne probleme koji nisu definirani kad je riječ o nacionalnoj kinematografiji, što predstavlja određene poteškoće u radu ove institucije. Izvori i literatura: - Zakon o kinematografskoj djelatnosti (prečišćeni tekst), Narodne novine, br. 47/1980. 112
