ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 51

J. Kolanović, Osnovna načela i smjernice nacrta novoga arhivskoga zakona, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 49-61 Hrvatski sabor donio Zakon o uređenju Zemaljskog arhiva u Zagrebu.

3 Nakon stvaranja Banovine Hrvatske izrađen je 1940. nacrt Uredbe o banovinskim arhivima koja je trebala biti svojevrstan arhivski zakon. Zbog ratnih prilika ta Uredba nikada nije proglašena.

4 Ona sadrži osnovne smjernice o zaštiti arhivskoga gradiva i o ustroju arhivske službe, te u bitnim sastavnicama odražava suvremeno arhivsko zakonodavstvo. Prvi arhivski zakon donio je Hrvatski sabor 1962. god.

5 Taj je zakon 1965. usklađen s novim ustavnim i zakonskim propisima

6 i pročišćeni tekst toga zakona objavljenje u NN 31/1965. Nakon ustavnih promjena 1974. unesene su nove odredbe prilagođene Ustavu iz 1974.

7 B. Smili podrobno je raščlanio osnovna načela i temelje hrvatskog arhivskog zakonodavstva,

8 koja odražavaju praksu modernog arhivskog zakonodavstva u svijetu u vrijeme kada je nastao hrvatski arhivski zakon, izuzmu li se posebnosti koje su bile odraz političkog sustava. Ta se načela mogu sažeti u sljedeće točke: 1. univerzalnost ili sveobuhvatnost zaštite arhivskoga gradiva; 2. obvezatna mreža arhivskih ustanova; 3. složeni značaj arhivskih ustanova kao nositelja zaštite arhivskoga gradiva, ali i drugih aktivnosti (prosvjetno-kulmrna djelatnost, istraživalački rad arhiva i dr.) i 4. potpunost pravnog mehanizma zaštite arhivskoga gradiva. Ta načela u svim svojim bitnim sastavnicama zadržavaju se i u prijedlogu novoga zakona o arhivskoj djelatnosti. Predmet Zakona je arhivsko gradivo kao dio nacionalne kulturne baštine, znači i spomenik kulture, ali i kao izvor od trajnog značenja za znanost, kulturu, zaštitu javnih i osobnih prava i probitaka. Prema tome, arhivsko gradivo se u prijedlogu novoga zakona promatra kao zapis koji ima spomeničko, upravno, kulmrno, povijesno i obavijesno značenje "bez obzira na mjesto i vrijeme nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosaču na kojemu je sačuvano". Time je pojam arhivskog gradiva proširen i na nove "nosače" odnosno medije, kao što su strojno čitljivi zapisi i sve vrste audiovizualnoga gradiva (audiozapisi, video zapisi, pokretne slike odnosno filmovi). U zakonu se predlaže pojam 3 B. Stulli, Zakon o uređenju Zemaljskog arhiva u Zagrebu iz god. ]^70,uSpomenica Josipa Matasovića (1892-1962), 201-221. 4 Hrvatski državni arhiv, Pismohrana 30/1940. 5 Zakon o zaštiti arhivske grade i arhivima QNTN 41/1962). 6 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti arhivske grade i arhivima (NN 15/1965). Pročišćeni tekst objavljen je u NN 31/1965. 7 Zakon o zaštiti arhivske grade i arhivima QNN 25/1978). 8 B. Stulli, Osnovni principi novog arhivskog zakonodavstva u SR Hrvatskoj, u: Arhivski vjesnik VII—VIII (1964-1965), 341-372. Usp. također B. Stulli, "Arhivska građa" u novom arhivskom zakonodavstvu SR Hrvatske, u: Vjesnik Historijskog ahiva u Rijeci X (1964-1965), 294-308; Isti, Ustavna reforma i revizija arhivskog zakonodavstva SR Hrvatske, u: Arhivski vjesnik XIV (1971), 289-303. 51