ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 42
B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe ... Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 25^18 Jedno od osjetljivijih pitanja pri analizi djelovanja riječkog arhiva, usredotočuje se na razrješenje odnosa između ideologije i struke. Do kojeg su se stupnja lojalnosti stručni djelatnici morali podvrći ultranacionalističkom zadatku zatiranja svega onoga na kulturnom polju, što ne potvrđuje talijanstvo na ovim prostorima? Plurikulturalnost Rijeke i Istre se dakako ipak nije mogla zanijekati, pa se ističe da osoblje Arhiva nužno mora poznavati više jezika kako bi bilo sposobno nositi se s obradom arhivske baštine. 91 S druge strane, nemamo obavijesti da se Arhiv suprotstavio kulturocidnim namjerama s terena, kao što je na primjer bila odluka da se škartiraju neki protokoli Općine Podgrad iz predtalijanskog razdoblja, protokoli "... che non possono essere consul tati neanche per una indagine superficiale, poiche la calligrafia e pessima oltreche essere slava..." (potcrtao B. Z.). 92 Arhiv je izravno ili neizravno sudjelovao i u nizu posebnih akcija iz arhivske djelatnosti. Za područje Kvarnerske provincije, nositelj tih nastojanja najčešće je bila Riječka prefektura, dok su pokretači bili središnje državne vlasti ili kulturne ustanove najviše razine. Djelatnici Arhiva su u svojstvu stručnih osoba sudjelovali u raznim odborima i komisijama izvan Arhiva, katkad i na najvišoj razini. Potonje je dakako bilo pridržano za vršitelja ravnateljskih dužnosti Felicea Perronija. On je bio član Talijansko-jugoslavenskog odbora za provedbu Neptunskog sporazuma o arhivima, potpisanog 10. VII. 1925. godine. Odbor je imao 4 pododbora: za političko-upravnu, za sudsku, za financijsko-upravnu građu i za građu pomorske uprave, i ti pododbori su vodili postupak oko konkretne razdiobe arhivalija. 93 1 dok je Perroni dosta radio na odabiru povjerljive građe koja nikako ne bi smjela dopasti u ruke stranih vlasti, u Arhivu je izrađen popis ostavina Kotarskog i Okružnog suda Rijeka koje su se, sukladno odredbama Neptunskog sporazuma, trebale predati Jugoslaviji. 94 Osim navedene komisije, suradnik voditelj Gasperini je primjerice bio član Komisije za odabir oglasa, proglasa i dmgih sličnih dokumenata, bilo tiskanih bilo u rukopisu, koji su se morali podastrijeti vlastima javne sigurnosti. 95 Ostali veći izvanredni poslovi zgotovljeni u Arhivu, obavljani su u sklopu izrade restitucijskih zahtjeva Italije prema drugim državama i vezano uz zaštitu i evakuaciju građe tijekom Dmgog svjetskog rata. Nedugo nakon vojnog sloma Francuske u ljetu 91 U već spomenutom izvješću Felicea Perronija Ministarstvu unutrašnjih poslova od 28. VII. 1925. godine, traži se upošljavanje onih kadrova u novu ustanovu, koji poznaju mađarski, srpsko-hrvatski i njemački jezik, Općina Rijeka, predmet B - 20 - 25. 92 HAR, izdvojeni spisi, III/40 br. 1. 93 Riječka prefektura, fasc. I-3/A-7. 94 HAR, opći spisi, br. 180/1934. 95 HAR, opći spisi, br. 137/1930. Već sljedeće godine, riječka Questura šalje u Arhiv četiri proglasa koje je rečena komisija proglasila vrijednim čuvanja, HAR, opći spisi, br. 33/1931. 42
