ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 35
B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe ... Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 25-48 Kada smo na početku ovoga prikaza ustvrdili da na našim primorsko-istarsko-goranskim stranama postoje i neke posebnosti u pogledu povijesti zaštite arhivalija u odnosu na neke druge hrvatske zemlje, mislili smo na iznimnu raširenost glagoljske pismenosti na ovim prostorima u srednjem vijeku i kasnije, te na toj činjenici zasnovano posebno zanimanje narodnosno-kulturne i znanstvene javnosti za prikupljanje i zaštitu tog kulturnog blaga. Pored toga, sraz ali i prožimanje dviju izraženih nacionalnih ideja u Istri i na Kvarneru, hrvatske i talijanske, također su pobuđujuće djelovali na praksu zaštite arhivske građe. Zarana su obje strane željele, više ili manje sustavno objavljujući prikupljenu građu, sačuvati i, široj znanstvenoj i ne samo znanstvenoj javnosti, učiniti dostupne izvore za nacionalnu povijest. U mnogome bi nadilazilo namjeru ovoga napisa, kada bismo se latili napora da prikažemo gdje, kada i što je o primorsko-goransko-istarskim arhivalijama i od njih sve tiskano u vremenu hrvatske i talijanske nacionalne integracije prije I. svjetskoga rata. 56 Kao i tada, i danas su nezaobilazna pomoć za povijesna istraživanja ovoga kraja periodična izdanja tadašnje JAZU: "Starine", "Rad", "Monumenta spectantia..." i "Monumenta historico-iuridica..." ili "Arkiv" Kukuljevićeva Družtva za povjestnicu jugoslavensku, "Vjesnik" arheološkog odjela Narodnog muzeja, "Vjesnik Staroslavenske akademije u Krku", a da ne govorimo o dvodijelnom Kukuljevićevu "Codex diplomaticus regni Croatiae...", Račkijevu izdanju "Documenta" ili Šime Ljubićevim "Listinama" i "Commissiones et relationes venetae". S druge strane, m su periodični "L'Istria", "Atti istriani", "Atti e memorie della Societa istriana di archeológia e storia patria", "Bolletino della Deputazione fiumana di storia patria", "Fiume", "Monumenta di storia Fiumana" i druga mnogobrojna pojedinačna djela. Negdje između nalaze se nenadmašene "Memorie per la storia della libumica citta di Fiume" Ivana Koblera i "Codice diplomatico istriano" Pietra Kandiéra. Promidžbeno su u korist prikupljanja i čuvanja arhivalija djelovale i nacionalne kulturno-političke institucije i udruge kao što su Matica hrvatska, Barčićeve "Organizacija za unapređenje hrvatstva u Rijeci" i "Društvo za njegovanje materinskog jezika 'Ljudevit Gaj'", 57 te Poščićeva "Narodna zajednica za Istru", a na talijanskoj strani već spomenute "Deputazione fiumana di storia patria" i "Societa istriana di archeológia e storia patria". Osim vrijednih, gore nabrojenih rezultata, zarana su uočene i neke manjkavosti u čuvanju arhivske baštine. Tako Radoslav Lopašić u svom, već više puta spomenutom "Izvještaju o primorskim arhivima" ističe "... daje (skupljanje arhivalija, op. B. Z.)... sada (1885. godine, op. B. Z.) već zakašnjeno, jer je mnogo toga sada već koje raznešeno, Dopustit ćemo si ovdje jednu digresiju. Zanimljivo je da je jedan od vrednijih izvora s našeg područja, Statut Cresa i Osora, već bio tiskan u 16. stoljeću. Nažalost, nije nam poznat niti jedan sačuvani primjerak toga izdanja. Vidi: Katalog izložbe Statuti, urbari, notari, Historijski arhiv Rijeka, Rijeka 1968, str. 47-48. 0 konkretnom djelovanju tih društava se zna vrlo malo. No, zna se da su mnoga hrvatska kulturna gibanja u Rijeci bila vezana uz rad Riječke narodne čitaonice koja je prikupljala i arhivalije. 35
