ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 33
B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe ... Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 25^8 djelatnici. 45 Svakako ne u skladu s današnjim mjerilima o zaštiti arhivske građe, događalo se i to da su pojedini listovi ili isprave doslovce bili istrgnuti iz nekog tvarno jedinstvenog tijela, kako bi u nekoj kulturnoj ustanovi postali dostupni znanstvenoj javnosti, ili je to rađeno iz neke manje altruistične pobude. 46 Drugi oblik skrbi za zaštitu arhivske građe od strane središnjih ili zemaljskih vlasti, nalazimo u anketiranju podređenih registratura o količini, vrsti i stanju dokumentacije na terenu te u okružnicama kojima se nalagalo njeno evidentiranje i prikupljanje. B. Stulli je zabilježio tri takve ankete provedene iz tri različita državna središta. Prvu je provelo Ministarstvo unutrašnjih poslova u Beču 1869. godine, u sklopu šire diskusije koja se tada vodila o planu organizacije arhivske službe za državne arhive kraljevina i zemalja u austrijskoj polovici Carevine. Raspisom od 8. IX. (ili XI.) 1869. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova je od poglavara zemaljskih uprava tražilo da izrade pregled stanja arhiva na njihovu podmčju te da o tome podnesu izvješća. Izvješće Namjesništva u Trstu povodom te ankete spominje, između ostaloga, stare registratore kotarskih poglavarstava u Voloskom i Lošinju te stare spise pohranjene kod kotarskih sudova u Krku i Cresu. Zemaljska vlada Trojedne kraljevine u Zagrebu, provela je 80-ih godina 19. stoljeća već spomenuto anketo o stanju primorskih arhiva. Anketa, koju su na terenu obavili Radoslav Lopašić i Mile Magdić, objavljena je kao "Izvještaj o primorskim arkivima" u Starinama JAZU 1895. godine. Naposljetku, mađarska anketa o stanju arhiva municipija, županija, distrikata, sjedišta kr. slobodnih gradova i privilegiranih mjesta, vodila se na temelju raspisa Ministarstva unutrašnjih poslova iz Budimpešte, 1880. godine. Ispitivanje je obavljano s motivacijom "da se zbog potreba vlasti i građana, te radi poticanja znanosti o povijesti Ugarske i najefikasnijeg razvitka Arhiva Kraljevstva u Budimpešti, treba upoznati 'stanje i građu' sadržanu u raznim 'arhivima' Odgovor na anketna pitanja stigao je iz riječkog Municipija tek 1887. godine. 47 Sačuvan je i čitav predmet Glavarstva općine Veprinac, nastao po dopisu Kotarskog poglavarstva Volosko, kojim se pak izvršava zapovijed okružnice br. 70171 Vrhovne 45 B. Stulli, n. dj., str. 35. 46 Navodimo dva vrlo drastična primjera takvih činidbi. Arhivistica Mladenka Merdžanić u svom magistarskom radu, opisujući Matičnu knjigu krštenih, krizmanih i vjenčanih Rijeke (1594-1611) navodi i sljedeće: "Osim prvih 38 duplih stranica nedostaju još duple stranice 45 i 46. Posljednji je upis prije toga od 12. kolovoza 1595. aprvi iza toga od 2. rujna 1595. U dijeluknjige vjenčanih manjkaju 9. i 10. dupla stranica koje se nalaze u Arhivu Hrvatske. Na ovim stranicama upisi su pisani glagoljicom, a vjerojatno je isti slučaj sa stranicama 45 i 46 matice rođenih. Prvi trag o ovom vandalskom činu dao je Rudolf Strohal koji je publicirao u Vjesniku Kr. Državnog arkiva u Zagrebu prilog pod nazivom 'Jedan odlomak iz matice vjenčanih iz grada Rijeke'. (Mladenka Merdžanić, Matične knjige Rijeke 1590-1860. godine, kao izvor informacija, magistarski rad obranjen 1992. godine, str. 18). Tu je i izvješće rapskog općinskog blagajnika Ive Tonse koji navodi kako su iz rapskog statuta odnesene razne stranice. (Arhivski fond Općine Rab, povijesni uvod). 47 B. Stulli, n. dj., str. 26-27,28-30, 30-33. 33
