ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 26

B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe . god. 37 (1994) str. 25^8 Arh. vjesn., arhiva u Rijeci, iz pera ravnatelja obje ustanove, Felicea Perronija. Iako je područna nadležnost riječkog arhiva tada obuhvaćala čitavu Kvarnersku provinciju, a to znači od 1931. godine 13 općina na istočnoj obali Istre sa zaleđem i krajnji jugoistočni dio današnje Slovenije, Perroni uglavnom tematizira povijest riječkih arhivalija i zaštitu arhivske građe u Rijeci.

2 No, m je vrlo precizan i iscrpan. Posebno zanimljivi su do pojedinosti opisani događaji koji se, izravno ili neizravno, zapliću u sudbinu dokumentacijske baštine Rijeke u prevratničkim vremenima od sloma Austro-Ugarske države 1918. godine, do gašenja Riječke države nakon Rimskog sporazuma 1924. godine. U prvom desetljeću nakon Drugog svjetskog rata, objavljena su dva kratka, ali gornjem pregledu dopunjujuća prikaza djelovanja arhivske ustanove U Rijeci. U prvom Milivoj Korlević, tadašnji direktor Državnog arhiva Rijeka, u tekstu "Riječki državni arhiv" ukratko opisuje nastanak i razvoj ustanove do 1951. godine, ali i pritjecanje i stanje arhivskih fondova s čitavog područja nadležnosti Državnog arhiva Rijeka. Dvije godine kasnije, u prvom broju novopokrenutog arhivskog periodičnog časopisa, "Vjesniku Državnog arhiva u Rijeci", objavljenje novi Opći inventar Državnog arhiva u Rijeci s kratkim predgovorom sličnog sadržaja kao prethodni tekst.

4 Kraći tekst o riječkom arhivu je 1958. godine napisao i arhivist Mirko Zjačić.

5 Povodom 50-godišnjice rada Historijskog arhiva Rijeka i 20-godišnjice osnivanja Historijskog arhiva Pazin, opširan curriculum razvitka zaštite arhivalija na područjima Historijskih arhiva u Pazinu i Rijeci izradio je Bernard Smili za Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu 1980. godine. Smili prati zaštitarska nastojanja putem dostupne literature i arhivske građe, no poglavito obrađuje vrijeme prije osnivanja riječkog arhiva kao ustanove. O tada recentnoj povijesti (nakon 1948. godine) i perspektivama Historijskog arhiva Rijeka, u istom broju Vjesnika piše Ljubomir Petrović.

6 Iste te, 1980. godine, tiskanje kao posebno izdanje Historijskih arhiva u Pazinu i Rijeci Vodič Historijskog arhiva Rijeka, ovdje pak s povijesnim uvodom koji ponajprije prati sam osnutak i razvoj Arhiva kao ustanove do 1945. godine, a zatim u posebnim poglavljima iznosi podatke o području djelatnosti, strukturi fondova 1 Felice Perroni, Inventario generale delle carte conservate nel R. Archivio di Stato e nella Sezione d'Archivio di Stato di Fiume con note storico-archivistiche, Trst 1933, str. 58-115. 2 Perroni iscrpno izvješćuje i o građi Riječkog gubernija. Ta oblast je za neka pitanja vršila ulogu organa vlasti na znatno većem području nego što je bio grad Rijeka i njegov kotar, u nekim razdobljima sve do iza grada Novog Vinodolskog. No, sjedište Gubernija i njegove registrature uvijek je bilo u Rijeci. 3 Milivoj Korlević, Riječki Državni arhiv, Arhivist, sv. 3/1951, Beograd 1951, str. 61-65. 4 *** j

nveniar Državnog arhiva u Rijeci, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, sv. I, Rijeka 1953, str. 360-367. 5 Mirko Zjačić, Iz arhiva u Rijeci, Arhivski vjesnik, 1/1958, str. 597-599. fi Bernard Stulli, Pregled povijesnog razvitka zaštite arhivalija na područjima Historijskih arhiva u Pazinu i Rijeci, i Ljubomir Petrović: Razvoj i perspektive Historijskog arhiva Rijeka, Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XXIII, Pazin - Rijeka 1980, str. 11-44 i 55-62. 26