ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 226

O. Tadin, Osobni fond generala Stjepana Sarkotića. Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 221-262 ostavštine) često bavio aktualnim političkim trenutkom u novonastaloj Kraljevini SHS, problemima Europe i Balkana, a iznosio je također i svoja sjećanja iz Prvog svjetskog rata, kako na opću situaciju, naročito u Bosni i Hercegovini, tako i na pojedine ličnosti. Tisak u ondašnjoj Jugoslaviji piše o Sarkotiću veoma različito, ovisno o stajalištu koje zastupa pojedini list. Jedni veličaju njegove jubileje, dok ga dmgi proglašuju "renegatom" i "vječnom ljagom na našem narodu". U jesen 1939, kada je već započinjao Dmgi svjetski rat, dospio je Sarkotić zbog svojih želučanih smetnji u bolnicu i nije se oporavio. Umro je 16. 10. 1939, a pokopan je na Centralnom groblju u Beču. Literatura na koju smo se u radu mogli s pouzdanjem osloniti vrlo je oskudna. Zato moramo upozoriti da je ovaj Sarkotićev životopis sačinjen prema vrlo raznorodnim izvorima - od novinskih članaka, do enciklopedijskih natuknica i povijesnih prikaza, u kojima se Sarkotić vrlo često spominje samo usputno. Zbog toga nije sigurno da će svi podaci koje navodimo odgovarati rezultatima konačne i cjelovite studije, jer smo već u našem radu nailazili na praznine i odstupanja u pojedinim detaljima. Sigurno je da će dodatni izvori, kao i izučavanje same Sarkotićeve rukopisne ostavštine, upotpuniti i obogatiti, uz ostalo, i podatke koje mi ovdje donosimo. RUKOPISNA OSTAVŠTINA STJEPANA SARKOTIĆA Preuzimanje Pretpostavlja se da je osobni fond Stjepana Sarkotića preuzet u Hrvatski državni arhiv u vrijeme II. svjetskog rata. Točan podatak o tome nije nađen. Osnovni sadržaj i sačuvanost Ostavština S. Sarkotića sadržajno i kronološki obuhvaća dvije velike cjeline. To je prije svega DNEVNIK S PRILOZIMA (kut. 1 -5), zatim DODACI DNEVNIKU i PISMA (u nastavku kut. 5), a s dmge strane ČLANCI (kut. 6), koje nalazimo dijelom u mkopisu, a dijelom kao stampata. DNEVNIK S PRILOZIMA obuhvaća vremensko razdoblje od 26. srpnja 1914. do 6. studenoga 1918, a ČLANCI su nastali u razdoblju 1919-1929. Tekst Dnevnika, iako ima osobnih detalja, kronološki prati uglavnom vojno-politička zbivanja, u prvom redu na području na kojem je Sarkotić vojni i civilni upravitelj. Prilozi su većim dijelom pisma i brzojavi (pored primljene, nalazimo i koncepte poslane korespondencije), no pojavljuju se i izvještaji, novinski članci, dokumenti koji svjedoče o napredovanju S. Sarkotića u službi, i dr. Dnevnik je pisan strojem i gotovo u cjelini je čistopis, a tu i tamo dodano je nekoliko riječi rakom. Prilozi za razdoblje 1914-1917. su originalni, dok ih za 1918. nalazimo u 226