ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 108

M. Kukuljica, Vrednovanje i kriteriji za izlučivanje i trajnu pohranu... Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 101-114 Model kategorizacije arhivske grade dr. B. Stullija Iz ovog sustava kategorija (osim "0" kategorije) malo je što moguće preuzeti. Zanimljivo je kako u isto vrijeme jedan veliki arhivski stručnjak svjetskog ugleda, kakav je bio dr. Bemard Smili, priznati povjesničar i dugogodišnji direktor Hrvatskog državnog arhiva, u svom poznatom i do sada najutemeljenijem radu o ovoj problematici u arhivskoj struci, iz unitarnog koncepta saveznih zakona, razlaže svoj koncept i svoj sustav kategorizacije. Tekst je pod naslovom "O valorizaciji i kategorizaciji arhivske građe", objavljen u Arhivskom vjesniku 1970. Njegov prijedlog kategorizacije arhivske građe (ne zaboravimo da i filmska građa po definiciji predstavlja njezin dio) glasi: - "O" - građa najvećeg nacionalnog, pa time i šireg značenja, kao i ostala građa šireg značenja, a najveće vrijednosti; - "I" - građa istaknute reprezentativnosti za nacionalnu arhivsku cjelinu odnosno za nacionalna fundamentalna istraživanja, a posebne je vrijednosti; - "II" - građa vrijednosti za šira podmčja, tj. za makro regije Hrvatske; - "III" - građa manje vrijednosti od značenja za pojedine uže regije Hrvatske odnosno za manje važne oblasti istraživanja; - "IV" - građa manje i sporednije vrijednosti, koja služi za širu ilustraciju onoga što je kao bitno i tipično za dmštveni razvoj već dokumentirano građom od "O" do "III" kategorije. Ovaj sustav promišljen je za potrebe kategorizacije arhivske građe, a u tadašnjem arhivskom sustavu još nije nazočan niti razrađen pristup novim medijima, tj. nekonvencionalnoj arhivskoj građi (film, televizija, fonografski zapis, fotografija), jer su tada ti novi mediji i izvan mnogih svjetskih arhivskih institucija sustava i iskustava. U navedenoj kategorizaciji B. Stullija vidi se njegov osobni pristup koji izbacuje "saveznu" razinu kao nešto umjetno i nepostojeće i uvodi nacionalnu i međunarodnu razinu vrijednosti. Prijedlog novog sustava valorizacije filmske građe Razmotrivši sve ove modele kao i kategorizacije dragih djelatnosti, a polazeći od vlastitih stajališta i iskustava, došli smo do zajedničkog sustava kojim je najpreciznije moguće vrednovati filmsku građu, pa time i Filmsku zbirku Zagreb filma. To je sljedeći sustav vrednovanja: "I" - filmska djela koja su po svojoj vrijednosti dio svjetske kulturne baštine (antologijska filmska djela), "II" - vrijedna umjetnička ostvarenja, "III" - umjetnička ostvarenja, "IV" - filmska djela dokumentarne, povijesne ili neke dmge vrijednosti, s manje naglašenim umjetničkim pristupom. 108