ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 9
V. Pavliček, Povijest arhiva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 7-17 Statut je uz ostale zakletve upisana i zakletva pisara, kojom on svečano pred Bogom prisiže da će se brinuti za arhiv "... kao pisar Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina pisamu u propisano vrieme marljivo polaziti, da ću spise meni povjerene vazda točno i marljivo prepisivati, da ću sve tajne koje ću iz spisa, zapisnika i predstavke meni za prepisivanje predanih razabrati, savjestno čuvati, takove spise nikome za čitanje predati, oli sadržaj njihov priobćiti neću, te ću sa svom snagom braniti se, da se budi javni budi privatni, mojoj skrbi povjereni spisi, ne izgube...". 5 Ove statutarne promjene nisu odmah izazvale pozitivne promjene u odnosu prema Arhivu kao niti u djelovanju cijele gradske uprave. Naime, i dalje postojeći nesređeni odnosi te buna u upravi koja je izbila 1768. g., opet dovode u Varaždin Komisiju Ugarske dvorske komore. 6 Iste godine gradski bilježnik ponovno pred Magistrat iznosi pitanje lošeg stanja u gradskom arhivu. On navodi da postoji veliki broj isprava koje su sakupljane stoljećima, "samo nabacane u hrpe" bez ikakvog reda ili ikakvih oznaka te bez elenha. Jedan dio isprava stavljanje u škrinje, a dio je raštrkan u više prostorija. Prijedlog sređivanja općeg stanja u arhivu izradio je tada Josip Keresztury, zaprisegnuti bilježnik grada Varaždina. Isti je bio poznati pravnik i autor većeg broja objavljenih djela, što i na primjeru Varaždina govori o prvotno važnoj ulozi pravnika u razvoju arhivske djelatnosti. 7 Na samom početku svoga prijedloga poziva se na odredbe vladara o uređenju i popisivanju arhiva svih "vjerodostojnih mjesta", pa tako i arhiva županija i gradova. Tako je ovaj prijedlog zapravo odgovor na posebne odredbe o uređenju i popisivanju arhiva što ih je godine 1764/1765. donio Ugarsko-hrvatski sabor. 8 U smislu organizacije rada u gradskom arhivu bilježnik predlaže da se odrede dva člana poglavarstva koji će raditi na sređivanju isprava i spisa, da im se odredi plaća za taj rad te da im se uredi prostorija u kojoj će taj posao obavljati. Napomenuo je da su poslove koje danas radi bilježnik nekada u starim kancelarijama obavljali tajnik (secretarius), zapisničar (prothocollist), registrator, expeditor i akcesist. Stoga predlaže da se pisaru (cancellisti) dodaju poslovi registriranja - označavanja spisa, da mu se doda naslov 5 PAV, PGV, Statut grada Varaždina iz 1750. g., str. 27-29 i 204. 6 Hrvatski državni arhiv (dalje HD A), Hrvatsko kraljevsko vijeće, E-49-1770. g. 7 Josip Keresztury, Mađar po narodnosti, poznatije pravnik. Postao je građanin Varaždina 1768. u svojoj 29. godini, kao "fori utriusque iuratus advocatus". U Varaždinu je i umro 1796. godine. (Z. Herkov, Organizacija uprave grada Varaždina i njezin djelokrug od 15. do 18. st., u: Varaždinski zbornik 1181-1981, str. 226-227.) Njegova najpoznatija tiskom izdana djela jesu: - Introductio in opus collectionis normalium constitutorum, quae régnante... Josepho II. pro regno Hungáriáé et ei adnexis provinciis, Magno item principatu Transilvaniae condita sunt, Viennae 1788., "Collectio normalium constitutorum..." i "De veteri instituto rei militaris Hungaricae ac speciatim de insurrectione nobilium" (Vindobonae 1790.). 8 Arhivi u Socijalističkoj republici Hrvatskoj , u: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ, SR Hrvatska, Beograd 1984., str. 16. 9
