ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 87
J. Kolanović, Hrvatsko običajno pravo... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 85-98 pismeno utvrde i tako budu vjerodostojno svjedočanstvo drevne prakse toga kraja 4 . I preambula Novigradskog zbornika sažeto iznosi da su zapisani "običaji koji su bili na tlu Hrvatske između Knina i Nina, kojih su se običaja držali naši djedovi i pradjedovi i mi poslije njih. 5 Istu svrhu je imao i Poljički statut koji donosi gospodarsko i kazneno pravo "hrvatske srednjovjekovne zajednice". Zajedničko je svim tim zbornicima običajnog prava: 1) oni sadrže stare običaje na tlu Hrvatske od Gvozda do mora, a odražavaju određeni stupanj razvoja gospodarsko-društvenih odnosa u pojedinim krajevima; 2) sastavljeni su na temelju izjava predstavnika sela određenog područja, kako to izričito stoji u preambulama Vinodolskog zakona i Vranskog običajnog prava, pa prema tome sadrže običaje kojih su se držali njihovi pređi i odražavaju "predaju" i "uobičajenu praksu" toga kraja; 3) ti su običaji prvenstveno znak pravne sigurnosti te se kodificiraju i potvrđuju radi "sudske prakse" koja se na njima zasnivala. Osim Vinodolskog zakona, svi ostali poznati zbornici nastaju u doba mletačke vladavine kada je prvenstveno stranim sucima bilo neophodno da te običaje imaju i pismeno utvrđene, kako izričito stoji u uvodu Vranskog običajnog prava. 6 Samim činom kodifikacije običaji se sankcioniraju i postaju "potvrđeni običaji" (approbatae consuetudines) koji su i prema srednjovjekovnom statutarnom pravu imah istu vrijednost kao i druge zapisane odredbe i reformacije. 7 2. Običaji (consuetudines) su i prije njihova pismenog utvrđivanja i kodifikacije imah obvezni karakter pa ih kraljevske povlastice redovito navode isto kao i pisane zakone. Kao primjer ovdje navodimo povlastice udijeljene gradu Šibeniku. Kraljica Elizabeta 1383. jamči Šibeniku njegove "stare običaje i sloboštine". 8 Slično kralj Žigmund potvrđuje šibenskog kneza na dvije 4 S. Antoljak, Vransko običajno pravo..., 175-176: "capitula suorum privilegiorum suarumque litterarum et consuetudinum ... ut in promptu semper haberi possint in publicam aut authenticam scripturam generari". 5 M. Barada, Starohrvatska zajednica..., 158: "Qui di sotto scriveremo le' consuetudini che sono State nel paese di Croacia; le quali consuetudini hanno amministrato i nostri avi et proavi et noi dopo di loro". 6 S. Antoljak, Vransko običajno pravo..., 175: "ut in promptu semper haberi possint". I Poljički je Statut najvjerojatnije svoj konačni oblik dobio upravo u vrijeme kada su Poljica došla pod mletačku upravu. 7 Šibenski statut I, 1: "Statuimus, quod super antiquis et de antiquis contractibus si aliqua questio oriretur et volumus, quod illa clarius manifestetur secundum antiqua Statuta et consuetudines civitatis Sibenici, qui tune temporis in usu habeantur et communiter Servabantur". To isto vrijedi i za Statutarno pravo drugih dalmatinskih gradova. 8 Diplomatarium Sibenicense (DS) 48, 99:22.IV. 1383: Kraljica Elizabeta nalaže da se Šibenčani imaju očuvati "in eorum antiquis consuetudinibus et libertatibus". 87
