ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 81

M. Kukuljica, Metode, mjere i otvorena pitanja zaštite filmske grade. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 69-84 5. Formiranje centra za konzervaciju i restauraciju filmske građe Zbog svih gore navedenih problema u provođenju mjera zaštite filmske građe, kao i temeljnih zadataka na zaštiti nacionalnog filmskog fonda koje proizlaze iz samog fizičkog stanja filmske građe, činjenice da se grada čuva u neadekvatnim uvjetima kod producenata te da Kinoteka Hrvatske raspolaže sa samo 200 m

2 kvalitetnog spremišnog prostora i ne može provesti adekvatnu zaštitu nacionalnog filmskog fonda, otvara se i pitanje kvalitetne konzervacije i prije svega restauracije filmske grade. Laboratoriji Jadran filma i Hrvatske televizije nisu opremljeni, a ne postoje ni stručni kadrovi ni oprema koji bi omogućavali i najosnovnije restauratorske zahvate na oštećenoj filmskoj vrpci. Činjenica je da je bez nekih osnovnih zahtjeva, a neizbježan i temeljni jest poboljšanje uvjeta čuvanja filmske građe, osiguranjem adekvatnog prostora (klimatizirani prostor prema svjetski usvojenim standardima) za čuvanje originalnih izvornih materijala, trezor kopija i druge filmske grade, filmska građa u našoj Republici prepuštena stalnom propadanju. Alarmantno i ozbiljno upozorenje jest da se to već događa i s najnovijom filmskom građom u Zagreb filmu i Jadran filmu, našim najvećim proizvodnim kućama, zbog vlažnih i neadekvatnih filmskih spremišta. Laboratorij Jadran filma najavio je mogućnost prestanka rada ovog filmskog laboratorija s crno-bijelim filmom čime će se otvoriti novi ozbiljan problem provođenja svih mjera zaštite filmske vrpce na crno-bijeloj podlozi koja zasigurno čini 70% naše ukupne filmske produkcije. Riječ je o filmskoj građi koja pokriva razdoblje od 1903. pa sve do polovice sedamdesetih godina, iako se crno-bijeli film zadržao u našoj produkciji i kasnijih godina, osobito u produkciji dokumentarnog filma. Ukoliko se to dogodi, trebat će vrlo brzo reagirati i takvu laboratorijsku jedinicu formirati pri Kinoteci Hrvatske, jer se sva ta građa već sada uglavnom nalazi u Kinoteci Hrvatske i najtemeljitije će se pod paskom ove institucije provoditi sve mjere zaštite, kao i izradba novih potrebnih materijala. Kad je riječ o formiranju centra za konzervaciju i restauraciju filmske građe, smatramo da bi u novonastalim uvjetima to trebalo zajednički rješavati sa susjednim zemljama Austrijom, Madžarskom, Italijom te Njemačkom, jer one imaju izvanredne tehničke baze pa bi se pored Centra za restauraciju filma u Parizu još jedan takav centar mogao oformiti i za srednjoeuropske zemlje. 6. Potrebna oprema za rad na zaštiti filmske građe Kad je riječ o opremanju Kinoteke Hrvatske, koja je preuzela cjelovitu brigu o nacionalnom filmskom fondu, osnovnom opremom za obradu i zaštitu filmske građe, rječito govori podatak da je tek 1988., dakle gotovo 10 godina nakon njena osnivanja, došlo do djelomičnog opremanja najosnovnijom opremom za obradu filmske vrpce (montažni stol 35/16 mm, stol za pregled negativa 35/16 mm). Do tada je Kinoteka Hrvatske radila na otpisa81