ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 78

M. Kukuljica, Metode, mjere i otvorena pitanja zaštite filmske grade. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 69-34 Taj problem sasvim je jasno preciziran i dokumentiran od strane Republike Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine tijekom rasprava o sukcesiji i povratu građe u matične republike. Dakle, kad je riječ o stranom filmskom fondu, on je stvaran dijelom putem uvoza sve do 1980. i dijelom otkupom i razmjenom te sufinanciranjem Jugoslavenske kinoteke u Beogradu (do 1973) od strane svih republika u skladu s njihovim nacionalnim dohotkom. Nakon agresije na Hrvatsku taj fond postaje potpuno nedostupan za korištenje u kinotečnim dvoranama u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku. U istoj situaciji našle su se i druge republike. Svjesni činjenice da nam je Jugoslavenska kinoteka godinama skupo naplaćivala ono što smo sami kupili i financirali, nametala svoj izbor filmova, tražila plaćanje paušalnog iznosa i postotka od ulaznica, prisiljeni smo da u našoj Republici pokušamo naći vlastiti put za stvaranje osnovnog filmskog fonda klasičnih djela svjetskog filma (cea 500 do 700 djela) koje mora imati svaka zemlja za potrebe širenja filmske kulture, filmskog obrazovanja, dakle za potrebe Akademije dramskih umjetnosti, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, drugih sveučilišnih centara, kinotečnih dvorana, tribina i si. Zajedničkim dogovorom Kinoteke Hrvatske i Filmoteke 16, koja vodi centralnu dvoranu Kinoteke u Zagrebu, započeo je uvoz klasičnih filmskih djela na 16 mm vrpci s tim da Kinoteka Hrvatske izrađuje dubi negative za trajnu zaštitu uvezenih filmskih kopija. Ovaj problem je sada (u vrijeme prekida svih odnosa sa Republikom Srbijom) došao do punog izražaja. Kinoteka Hrvatske je jedina, za razliku od filmskih arhiva drugih republika, odmah od svog osnutka (1979. godine) prestala slati kopije stranih filmova u Beograd, pa je tako stvoren fond stranog filma od skoro 900 naslova. Tako je, naprimjer, Ljubljanska Kinoteka tijekom 1992. godine posudila i koristila taj fond jer jednostavno nema što prikazivati svojim studentima Akademije, a ne mogu održati niti repertoar kinotečne dvorane u Ljubljani. Od 1985. godine, na temelju odobrenih sredstava Kinoteka Hrvatske započela je izrađivati dubi pozitive najvrednijih klasičnih filmskih djela iz povijesti filmske umjetnosti dvadesetih i tridesetih godina. Po godinama izrađivani su dubi pozitivi u ovom opsegu: - 1985. - 1986. - 1987. - 1988. - 1989. - 1990. - 1991. - 1992. 2 naslova, 13 naslova, 18 naslova, 5 naslova, 1 naslov, 8 naslova, 4 naslova ukupno: 51 naslov 78