ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 63

D. Validžić, Prijedlog liste arhivske građe... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 59-68 intenzivni dokumenti; i mnogo činjenica o mnogo osoba, stvari, događaja istovremeno i ekstenzivni i intenzivni dokumenti. Ovi posljednji logično imaju najveću vrijednost. 4) Iskorištenost primarnog materijala Iskorišten tzv. primarni materijal - razni periodični izvještaji, ankete, masovni pojedinačni statistički pregledi i si. - po pravilu nema vrijednosti, ako su bitni podaci preneseni u tzv, kumulativne dokumente. Međutim, u slučajevima kada su podaci i informacije drugačije interpretirani u kumulativnim dokumentima, onda treba čuvati i primarne i kumulativne. 5) Izvedenost iz primarnog materijala Ovaj je kriterij donekle sličan prethodnom, jer se radi o ponavljanju istih podataka u raznim dokumentima. Riječ je o dokumentima koji sadrže podatke koji su već sadržani u drugim, po opsegu širim dokumentima - npr. izvodi iz zapisnika, potvrde na temelju stalnih evidencija i si. 6) Transponiranost podataka Podaci se ponekad iz izvornih dokumenata radi racionalnije obrade ili pohrane prenose na nekonvencionalne nosioce podataka (mikrofilm, magnetski mediji). Ako ne postoje posebni razlozi za čuvanje izvornih dokumenata, oni se nakon obavljene verifikacije mogu izlučiti. Pozitivna skupna lista koncepcijski bitno ograničava izbor kriterija. Metodologija njene izrade temelji se prvenstveno na prvom kriteriju - reprezentativnosti sadržaja dokumenata. Naglašavanjem pozitivne dimenzije ostaju po strani ostali kriteriji, koje treba u potpunosti primijeniti pri izradi posebnih lista. Uzimajući u obzir ograničenja nametnuta tipom liste i primjenjivim kriterijem, kao metoda izrade liste nužno se nameće deduktivna. Čak i kada bismo pokušali primijeniti neke empirijske metode, susreli bi se s drugim ograničenjem. Naime, postoji nedostatak empirijskog materijala za analizu. Subjekti u znanstvene—istraživačkom sektoru, uz iznimku organa uprave, nemaju razrađen registraturni sistem, odnosno klasifikacijski plan koji bi mogao poslužiti empirijskoj analizi. Deduktivna metoda mora, da bi došla do željenog rezultata poći od nečeg općenitijeg. To su nadležnosti i djelatnosti subjekata u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti. One su utvrđene pomoću relevantnih propisa i samoupravnih općih akata. Izvor za to su propisi objavljeni u Narodnim novinama i opći akti objavljivani u Biltenu SlZ-a za znanost. Korištena je i literatura koja se bavi metodologijom i organizacijom znanstvene djelatnosti. Korištena literatura navedena je u prilogu liste. Vrste arhivske grade za trajno čuvanje grupirane su u sedam širih grupa: a) znanstvena politika - općenito b) pravno reguliranje znanstveno-istraživačke djelatnosti c) organizacije u znanosti d) znanstvene—istraživački kadrovi e) financiranje znanstveno-istraživačke djelatnosti 63