ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 25

M. Rastić - D. Rubčić, Orijentacijska lista registraturne grade... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 23-58 ukupni opseg građe koja se nalazi u pismohrani organa uprave, a s druge strane, s većom će se sigurnošću čuvati arhivska građa (koja ima i značaj nacionalnog kulturnog dobra), što je i cilj izrade ove Liste. U tekstu se ne tumače termini arhivska građa, registraturna građa jer su isti opisani u članku 2. Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima (NN br. 25/1978). Također, u tekstu se ne obrazlaže provođenje postupka odabiranja i izlučivanja registraturne građe, s obzirom da je isti propisan navedenim Pravilnikom o odabiranju i izlučivanju registraturne građe. 3. Lista ima orijentacijski karakter i ne primjenjuje se rutinski. Svaka pojedina stavka (koja označuje vrstu građe) traži poseban pristup, što ovisi o stupnju ukupne sačuvanosti građe, posebnostima pojedinih općina/gradova (npr. neki neće imati dokumentaciju što se odnosi na pomorstvo, turizam, poljodjelstvo i si.), stručnosti i savjesnosti onih djelatnika koji su bih obvezni primjenjivati u svom radu propise što se odnose na uredsko poslovanje, materijalne—fizičkim uvjetima čuvanja registraturne građe u pismohranama, ali i o uredskoj praksi u pojedinim općinskim organima uprave. Zbog tih su razloga i rokovi čuvanja pojedine kategorije registraturne građe u ovoj listi tek orijentacijskog karaktera. 4. Uočena nedosljednost u razvrstavanju spisa prema arhivskim znakovima, u nekim općinskim/gradskim organima uprave (u pisarnici i u pismohrani) nalaže posebnu pažnju u primjeni Liste. Ta nedosljednost imala je često za posljedicu da je istovrsna registraturna građa razvrstavana od općine do općine pod različitim arhivskim znakovima. Osim toga, propisani arhivski znakovi razrađivani su prema konkretnim potrebama općina. To su razlozi koji su nalagali izradu Liste po arhivskim znakovima s pripadajućim opisnim oznakama vrste dokumentacije (npr. cjelina političko-teritorijalna podjela, za koju je predviđen znak 00,2, sadrži i četiri vrste pripadajućih dokumenata istog arhivskog znaka: - granice područja zajednice općina, - granice područja gradske zajednice općina, - granice područja općine, - granice područja mjesnih zajednica). Analiza značenja građe općinske/gradske uprave Zakonom o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN br. 33/ 1955) započelo je stvaranje komunalnog sustava kojim se određuje nova uloga općine, kao osnovne socijalno-gospodarstvene jedinice društva. Zakonom o područjima kotara i općina u NR Hrvatskoj (NN br. 36/1955) provedena je nova podjela koja je dovela do znatnijeg povećanja područja općina i kotara. Tako je područje Hrvatske prema ovoj administrativno-teritorijalnoj podjeli podijeljeno na 27 kotara. Teritorijalna podjela Hrvatske u to vrijeme poznaje, 25